Iako većina izvješća govori da u Bosni i Hercegovini nema gladnih ljudi, da to nije istina najbolje se vidi na ulicama. Sve više ljudi prosjači, a mnogi po kontejnerima traže svoj obrok. Da je situacija teška i da je broj siromašnih u porastu, potvrđuje i porast broja zahtjeva za korištenje usluga javnih kuhinja. Ništa bolje nije ni u trgovinama. Kupci u košaricu stavljaju samo najosnovnije proizvode, birajući pri tome one s najnižom cijenom. Skupe i brendirane proizvode kupuju tek oni odabrani. Slično je i na tržnicama, gdje vlada velika potražnja za trulim i odbačenim proizvodima. Nažalost, i ljekarnici imaju svoju priču o teškom stanju korisnika lijekova.
Priča iz ljekarne
- Pogledajte ovu bilježnicu. To su dužnici. Nećete vjerovati, evo vidite, ovdje je zapisana žena koja duguje 3,80 KM. Nema žena novca! Pričekala je da se ljekarna isprazni i onda me zamolila da joj dam lijek, a platit će čim joj stigne mirovina. Većina njih, zapravo 99 posto izmiri svoja dugovanja prvog dana nakon pristizanja mirovine. Da znate koliko su ti ljudi ponosni. Vjerujte, uvrijede se kad im kažem da se ne moraju žuriti s povratom duga ili da im ja to opraštam. Pogađate, to su uglavnom starije osobe, koje su i najugroženija kategorija u ovoj državi, tvrdi ljekarnik ne želeći da mu navodim ime, tvrdeći kako bi se njegovi kupci osjećali izdani. U drugoj ljekarni slična priča. Imaju i oni dugačak popis dužnika, ali i drugu priču.
-Ne možete vjerovati što ljudi u svom jadu i neimaštini traže. Mnogi pitaju ima li neki drugi, jeftiniji lijek kao zamjena propisanom. Unatoč mom nastojanju da im kažem da lijekove propisuju liječnici, a mi ih samo izdajemo, mnogi vrate recept i krenu u neku drugu ljekarnu izmoliti ljekarnika da udovolji njihovoj molbi. No imala sam nekoliko i takvih slučajeva gdje me bolesnici mole da im dam dio lijekova.
Primjerice, kutija sadrži 30 tableta, a oni traže da im dam samo 10. Često ni sama ne znam kako bih reagirala, pojašnjava djelatnica jedne ljekarne u Mostaru. Premda nema službenih podataka bh. institucija, prema podacima Svjetske banke, oko 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18 posto ispod crte koja označava kritično stanovništvo.
Djeca i starci
Među njima su najugroženija djeca, stari, osobe s invaliditetom, povratnici i Romi. Sve to događa se u zemlji čiji su stanovnici, prema podacima Svjetske banke, siromašniji i od građana Albanije, ali u kojoj žive parlamentarci koji, i kada ne rade, imaju najveća primanja u regiji.
U ekstremnom siromaštvu živi oko 60 posto umirovljenika, a s jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava 20.000 građana. -Crta siromaštva ne opada, ona rapidno raste, a s obzirom na gospodarsku i političku situaciju u Bosni i Hercegovini, bojim se da će se taj trend nastaviti i ove godine”, kaže Mesud Lakota iz Udruge za zaštitu potrošača BiH.