Građanin BiH mora za stan raditi 44 god., Slovenac 16, Hrvat 22

Koliko trebamo raditi za stan, kako ga kupiti, te koliko godina štedjeti..., pitanja su koja postavljaju svi građani BiH koji nisu riješili stambeno pitanje, posebice mladi. Ne nalazeći kupce, cijene nekretnina u BiH, tijekom proteklih godina, su konstantno padale. Slična je situacija i u regiji, stanovi niču, a kupaca je sve manje. Kako tvrde trgovci nekretnina, cijene stanova su dostigle granicu ispod koje više nema prostora za smanjenje, a njihove marže su toliko male da cijene mogu samo prema gore.

Cijene nekretnina

Unatoč tvrdnjama kako stanovi nikada nisu bili jeftiniji, neumoljiva statistika pokazuje kako radnik s prosječnom plaćom nema prigode za vrijeme svog životnog vijeka zaraditi novce za pristojan stan. Uzimajući statističke podatke o prosječnim primanjima, te cijenama stanova u gradovima bivše nam zajedničke države, pokušali smo doznati, koliko godina treba raditi za pristojan stan, kako u BiH tako i susjedstvu, te napravili usporedbu. Naravno, malo je onih koji imaju gotovinu te smo računali da se novac mora podići u banci, a banka zaračunava kamate, i to ne baš male. Kalkulirali smo o stanu veličine 60 četvornih metara. Cijene nekretnina u Sarajevu kreću se od 650 do 1500 eura po kvadratu, zavisno od lokacije. U Sarajevu, glavnom gradu BiH 60 kvadrata stana stoji 78.000 eura. No tu je i kamata od 9,9 posto, najviša u usporedbi s ostalim republikama bivše Jugoslavije. Rata kredita na rok otplate od 25 godina je 703 eura. Stan zajedno s kamatama, dakle, košta 210.900 eura. Znači, Sarajlija s prosječnom plaćom od 400 eura plaćat će ga 43 godine i 9 mjeseci. Ako ima sreću i zaposli se, novac za stan zaradit će jednu godinu i tri mjeseca prije odlaska u mirovinu.

Skuplje u Beogradu

Ako mislite da najteže dolazimo do stana, varate se. U Beogradu bi takav stan koštao nevjerojatnih 222.284 eura! Razlog je visoka kamata, i to 8,30 posto i prosječna cijena stana od 1600 eura po četvornom metru. Beograđanin ima prosječnu plaću od 353 eura, a rata bi mu iznosila dvostruko više, 741 euro. Dakle, za stan od 60 kvadrata, prosječan stanovnik Beograda morao bi cijelu svoju plaću izdvajati svaki mjesec iduće 52 godine! Kako se i očekivalo, najbrže će stan otplatiti državljanin Slovenije. U Ljubljani je prosječna cijena kvadrata stana 2000 eura, što znači da će za svojih 60 kvadrata, ako plaća u kešu, morati izdvojiti 120.000 eura. Uz daleko povoljniju kamatu od 4,28%, rata kredita od 25 godina iznosit će 645,39 eura. Zajedno s kamatama, dakle, stan u Ljubljani stoji 193.889 e. Uz prosječnu plaću od 970 eura, za taj će stan raditi Slovenac 16 godina i 6 mjeseci. U borbi za krov nad glavom, zaboravlja se da od te plaće treba i živjeti.