Unatoč tome što je krajem studenoga prošle godine Ustavni sud BiH donio odluku kojom je poništio dio spornih odredbi Statuta grada Mostara koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown, tek sredinom prošlog mjeseca, dakle više od sedam mjeseci kasnije objavljena je ova odluka u Službenome glasniku BiH.
Rok Gradskom vijeću
Od tada praktično teče polugodišnji rok za usklađivanje odredbi Statuta Mostara koji je ocijenjen spornim. Nije jasno zašto se toliko dugo čekalo na objavu ove odluke, no pokazalo se kako su suci - dvoje Hrvata Mato Tadić i Valerija Galić izrazili neslaganje s dijelom presude kojim se ograničava najviša nacionalna kvota u Gradskom vijeću, dok je pak sudac Mirsad Ćeman istaknuo kako bi se u Mostaru zbog specifičnosti situacije trebalo zadržati političku organizaciju grada ističući da bi Mostar trebao ostati usamljeni otok u državi. Budući da su općinski izbori zakazani za sljedeću godinu, ove bi se izmjene trebale uvrstiti u Statut. No, to je krajnje neizvjesno jednako kao i obećanje da bi Visoki predstavnik Valentin Inzko mogao razmotriti poništenje sporne odluke o legalnosti federalne vlasti. Naime, Statut Mostara nikada nije ni prihvaćen u Gradskom vijeću Mostara, pa bi ga se kao i ranije dokumente moglo smatrati tek prijelaznim - dugoročnim rješenjem ili bolje reći izvorom ili početkom novih nesporazuma u gradu na Neretvi. Hrvatski su politički predstavnici djelomično podržali zaključke Ustavnoga suda BiH, dok su pak predstavnici bošnjačkih stranaka poručili da neće promijeniti Statut da bi Bošnjaci postali manjina. Inače, Ustavni sud BiH naložio je preinaku Statuta Mostara koji je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. godine te Izbornog zakona BiH ocjenjujući ih neustavnim, a na koje se primjedbe uputio klub izaslanika Hrvata u Domu naroda Skupštine BiH, izvijestili su iz Ustavnog Suda BiH. Ustavni sud BiH naveo je je da su neustavne odredbe prema kojima se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara bira s područja šest bivših općina iako imaju vrlo različit broj birača kao i činjenica da građani iz središnje gradske zone ne mogu birati predstavnike za mostarsko Gradsko vijeće.
Kršenje ustava
Prema priopćenju, suci Ustavnoga suda ocijenili su da su odredbe Izbornog zakona o različitom broju birača u izbornim područjima u Mostaru ‘protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima’, dok se pak onemogućavanjem birača iz Središnje zone grada Mostara ‘da biraju vijećnike koji bi ih zastupali ... krši Ustav BiH’. Ustavni sud odbacio je prigovore hrvatskih zastupnika iz Doma naroda BiH da su neustavne odredbe Izbornog zakona i Statuta Mostara kojim se propisuje nacionalna zastupljenost u Gradskom vijeću, kao i zahtjev za promjenom načina biranja gradonačelnika Mostara, koji se ne bira izravno na izborima kao drugdje u BiH, nego posredno u Gradskome vijeću.