Haaški sud je po drugi put u posljednjih godinu dana zatražio od Federacije BiH detaljne podatke o ratnom statusu oko 900, uglavnom bošnjačkih žrtava s područja Bosanske Krajine - doznaje Večernjak.
Navodne žrtve
Na zahtjev obrane optuženih Miće Stanišića i Stojana Župljanina Haaški sud zatražio je još prošle godine detaljne podatke o statusu prilikom stradavanja oko 2500 žrtava za koje ovu dvojicu tereti optužnica ICTY-ja. Obrana je posumnjala da su neki od navodnih civilnih žrtava navedenih u optužnici dobili status branitelja FBiH.
Federalne vlasti tada su uspjele prikupiti podatke za oko 450 navedenih žrtava, dok za ostale to nije bilo moguće utvrditi, jer su se preklapala imena ili nije postojala evidencija temeljem koje bi se utvrdio status žrtava u trenutku stradavanja. Ipak, ilustrativan je podatak da je za oko 80 posto onih za koje je bilo moguće izvršiti provjere utvrđeno da su u vrijeme stradavanja bili vojnici, odnosno da im je priznat taj status. Međutim, podaci o traženim žrtvama su potvrdili da se ogromna većina njih doista nalazi u braniteljskoj evidenciji, temeljem čega njihove obitelji ostvaruju socijalna prava. Riječ je uglavnom o bošnjačkim žrtvama s područja Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Doboja i drugih općina, a na popisu se nalazi i manji broj Hrvata s područja bosanske Posavine.
Traže se podaci
Sličan problem bi se mogao pojaviti i kada se budu prikupljali podaci o žrtvama po zahtjevu obrane Radovana Karadžića i Ratka Mladića, pa će i ove optužnice vrlo vjerojatno biti kompromitirane preklapanjem podataka o vojnim i civilnim žrtvama. Da su obrane haaških optuženika, ali i sam Haaški sud i te kako svjesni manipulacija s ratnim statusom žrtava, svjedoči i novi zahtjev u kojem se traže podaci o oko 900 žrtava.
- Jasno je da jedna ista osoba nije mogla nastradati i kao vojnik i kao civil. U haaškim optužnicama se te žrtve navode kao civili, a u evidenciji branitelja u FBiH navode se kao vojnici, upozorava naš sugovornik blizak federalnoj Vladi.