HDZ da Hrvati biraju sami izaslanike, HSP za prijedlog SDP-a

Konačno su svoje prijedloge oko ustavnih reformi na temelju zahtjeva presude iz Strasbourga dostavili i hrvatski platformaši koji su se u načelu usuglasili s bošnjačkim članicama ove političke grupacije, a prema kojoj bi bila ozakonjena prijevara Hrvata s posljednjih izbora. Naime, prema prijedlogu HSP-a koji je u pismenome obliku dostavio predsjednik ove stranke Zvonko Jurišić na sjednici Povjerenstva za primjenu presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga navodi se da bi se članovi Predsjedništva BiH birali posredno kroz Dom naroda.

Kopija platforme

Na taj bi način bili birani svi članovi koji bi dobili potrebnu većinu u ovome gornjem, nacionalno koncipiranome domu Parlamentarne skupštine BiH. Pri tome je HSP naveo da bi državni Dom naroda trebalo sa sadašnjih 15 članova povećati na 36. Ovakvo zauzimanje za posredan izbor ima, međutim, značajne manjkavosti budući da u HSP-u smatraju da ne bi uopće trebalo mijenjati sustav biranja izaslanika u federalnom Domu naroda, a time niti državnome gornjem domu. To u prijevodu znači potpuno suglasje HSP-a sa SDP-ovim prijedlogom koji je omogućio prijevaru i izbacivanja Hrvata u vlasti. Konkretno, po tako vrijedećem Izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH je HSP i proguran u vlast iako od 17 izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije imaju tek jednoga. HSP se, uostalom kao i Boljitak koji je bio nešto neodređeniji s prijedlozima novih izmjena, slaže da većinske bošnjačke županije poput Goražda, Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća biraju više hrvatskih izaslanika nego što ih kandidiraju hrvatske županije. Upravo su takve izmjene izbornih pravila i propisa koje je uveo američki diplomat Robert Barry prije izbora 2000. omogućile da Bošnjaci dominantno odlučuju o tome tko će među Hrvatima biti biran. HSP, ali i Boljitak s prijedlozima izmjene Ustava, ali i drugih propisa poput Izbornoga zakona praktično nastoje legitimirati odluku nakon posljednjih izbora, a što je za Hrvate pogubno. Ostanu li ovakva rješenja na snazi, niti jedna hrvatska stranka, unatoč rezultatu, neće biti na vlasti jer bi cijeli posao za njih završila SDP-ova i mašinerija drugih bošnjačkih stranaka. Uzmu li se pak u obzir i česte zloporabe s promjenom nacionalne opredjeljenosti kao što je bio slučaj s Goraždem gdje se cijeli Županijski odbor Boljitka lažno izjašnjavao kao Hrvati, onda mogućnost prijevara Hrvata raste na treću potenciju.

Legitimni predstavnici

S druge pak strane, dva HDZ-a su, prema riječima predsjednice Kluba Hrvata u Domu naroda Borjane Krišto, usuglasila prijedloge prema kojima bi bilo gotovo nemoguće isključiti Hrvate iz vlasti. Naime, Dom naroda Federacije BiH, koji je početni temelj zaštite triju naroda, birao bi se od ad hoc uspostavljenog kluba. Hrvatske izaslanike bi tako primjerice birali isključivo hrvatski zastupnici iz županijskih skupština. Kroz entitetski bi se u gornji dom birali i izaslanici za državni Dom naroda, a onda posredno i članovi državnog Predsjedništva. Izbor članova državnog Predsjedništva bit će legitiman jedino ako se osigura da predstavnici većinske političke volje Hrvata budu sjedili u Domu naroda što ne bi bio slučaj sa sadašnjim izbornim zakonom i ustavnim rješenjima u Federaciji BiH. Za to je potreban i dogovor hrvatskih stranaka, umjesto dodvoravanja brojnijim narodima.