HDZ je pobjednik u Hrvata ali i mi smo i hrvatska stranka

BiH je još daleko od stvaranja izvršne vlasti na državnoj razini, ali potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić vjeruje kako usprkos političkim nesuglasicama postoji šansa za dogovor i elegantan izlazak iz cijele situacije. Hadžić, koji važi za jednog od najkarizmatičnijih političara nove generacije u BiH, smatra da kompromis nema alternative, iako trenutačno nije na vidiku.

Možemo li i kada očekivati uspostavu Vijeća ministara BiH, odnosno vlasti na državnoj razini?

Nažalost, još uvijek nemamo parlamentarnu većinu i vrlo je teško očekivati da bismo u sljedećih 15 ili 20 dana mogli dobiti takvu većinu na razini BiH. Razloge za to treba tražiti u formiranju neke vrste blokova i unutar Parlamenta i unutar stranaka. Tu s jedne strane imamo objektivan problem u Federaciji koji je dodatno usložnjen konstituiranjem federalne vlasti tako što je HDZ u pregovorima odbijao bilo kakvu mogućnost stvaranja saveza sa strankama koje se doživljavaju i hrvatskim strankama. Pri tome prvenstveno mislim na SDP. S druge strane, tu je problem i u RS-u koji ima priličan otklon prema onome što bi trebale raditi državne institucije. Stranke iz RS-a imaju i određene zahtjeve koji s odnose na Vijeće ministara, a prvenstveno vezano za broj ministarstava i princip rotacije, koji bi oni primjenjivali samo kada njima odgovara. Ako ćemo primjenjivati princip rotacije onda ga treba primjeniti na sva ministarstva, a ne samo na mjesto predsjedatelja Vijeća. Oni bi da se s rotacijom krene od ove godine i to na način koji njima odgovara. Uglavnom, zbog svega ovoga teško je očekivati formiranje izvršne vlasti na državnoj razini u neko dogledno vrijeme.

Što to znači kada govorimo o konkretnim vremenskim odrednicama? Jesu li u pitanju tjedni, mjeseci, godine?

Imamo zakonske rokove vezano za izjašnjavanje Predsjedništva o kandidatima, potom vrijeme koje je potrebno da mandatar okupi vladu, predloži parlamentu itd. To su stvari koje će se odvijati u poslovničkim rokovima, ali bez obzira na to ne vidim da u ovom trenutku postoji volja političkih subjekata da se nađe konsenzus i da iz ovoga svi iziđemo što manje okrznuti.

Nedavno je održan sastanak čelnika SDP-a i HDZ-a BiH na kojem ste i Vi bili prisutni. Nakon tog susreta dali ste prilično optimističnu izjavu. Mogu li takvi bilateralni susreti dovesti do dogovora o formiranju vlasti?

Ne vidim da bi neki plenarni sastanci mogli dovesti do stvaranja parlamentarne većine. Jedini mogući put je razgovor i dijalog između lidera političkih stranaka. Siguran sam da je sastanak o kojem govorite bio priličan iskorak u odnosu na situaciju i razne sastanke koje smo do tada imali. Važno je da se što više stvari u takvim razgovorima otvoreno kaže i da se pokuša raditi na konsenzusu i dogovoru. Međutim, ovdje moram kazati da je SDP jedina stranka koja je reterirala u odnosu na svoje početne stavove i zahtjeve. Naš je prvi zahtjev bio da kao najveća stranka želimo mjesto predsjedatelja Vijeća ministara. No, pristali smo razgovarati o tome i prihvatiti da hrvatski blok dobije mjesto premijera i prvi izbor ministra, a da mi biramo drugo ministarsko mjesto. HDZ BiH to ne prihvaća i očito u toj stranci smatraju da samo njihov blok može delegirati Hrvate. Oni su nama nudili ništa i kako u takvoj situaciji možete doći do konsenzusa ili kompromisa. Minimum minimuma na koji možemo pristati, a što je uostalom i naša obveza prema biračima je jedno hrvatsko ministarsko mjesto. Mi želimo tražiti sklad između nacionalnog i građanskog u BiH, a to se ne može postići tako što će ekskluzivitet u političkom predstavljanju ljudi u ovoj zemlji imati samo nacionalne stranke.

Nakon izbora i svega što se događalo na političkoj sceni, došlo je do prilične radikalizacije stavova ljudi na većinski hrvatskim područjima. Čak i oni koji nisu bili za treći entitet, sada su promijenili mišljenje, jer se ne poštuje izborna volja većine Hrvata. Je li SDP spreman preuzeti odgovornost za ovakvu situaciju?

Nakon svega što se u proteklom vremenu događalo, HDZ BiH je najveći pobjednik među hrvatskim političkim strankama. Potpuno su isključili HDZ 1990 s političke scene i to je velik dobitak za HDZ BiH. Prije izbora je objektivno postojala najžešća politička borba između blokova stranaka okupljenih oko jednog i drugog HDZ-a, a činjenica je da su se ljudi opredjeljivali za HDZ 1990 i zbog toga što su bili protiv HDZ-a BiH. Nakon izbora je došlo do klasične prevare, jer je HDZ 1990 poklonio svoje birače HDZ-u BiH i dao legitimitet toj stranci da upravlja jednim procesom koji nas je doveo do toga da je situacija u BiH prilično radikalizirana i da smo danas svi u mnogo složenijoj situaciji nego što smo to mogli očekivati. SDP-u to nije bila ni želja ni nakana. Nama najmanje odgovara radikalizacija stanja. Mi sebi ne smijemo dozvoliti da uđemo u četverogodišnji mandat u kojem BiH neće napraviti nikakav iskorak i gdje ćrmo ulaziti u sve dublju krizu. Interes SDP-a u ovom mandatu je da stabiliziramo stanje u BiH, odmaknemo se od nacionalističke retorike i pravimo strukturu BiH tako da ona odgovara svakom čovjeku u ovoj zemlji. Ja ne znam zašto SNSD svoju politiku gradi na stalnom sukobljavanju s Federacijom. Imali su priliku to raditi s Harisom Silajdžićem i stalno podizati tenzije. Osam godina smo se vrtjeli u tom začaranom krugu i mi želimo prekinuti tu praksu.

Ali zar nisu i izjave predsjednika Vaše stranke o Federaciji kao Zapadnoj Njemačkoj i o tome kako je “merak da FBiH propadne poslije RS-a” nastavak te suparničke priče između dvaju entiteta?

Slažem se, ali takvim izjavama smo htjeli reći da ova zemlja ne zavisi samo od RS-a, već i od Federacije. Federacija je na neki način politički potpuno marginalizirana stalnim pritiscima koji dolaze iz RS-a. Predizborni savez Dodika i Čovića je bio vjerojatno jedan od najlošijih poteza koje je moglo napraviti HDZ-ovo čelništvo, jer su SNSD-u ponovno dali argumentaciju da je glavni faktor bilo kojeg događanja u BiH samo jedan entitet. Izjave tipa „pravit ćemo Zapadnu Njemačku“ su pokušaj da stavimo do znanja kako je Federacija jednako važan entitet kao i RS. Ne može Banja Luka u odnosu na Sarajevo i Mostar biti ključni faktor svega onoga što će se i u političkom i u društvenom smislu događati u BiH. Nitko od nas nije doveo u pitanje postojanje RS-a, a kada oni dođu u poziciju da se vidi da nisu uradili puno na popravljanju stanja u tom entitetu, obnove priču kako netko u Federaciji želi uništiti RS. Ljudi se zabave tim pričama, a vitalna egzistencijalna pitanja padaju u drugi plan.

Kažete da je cilj SDP-a u ove četiri godine stabilizirati stanje i odnose u zemlji. Za to su potrebne ustavne promjene. Je li ovako zaoštrena nacionalna i politička situacija dobar ambijent za ostvarenje takvih ambicija?

Mi ne moramo praviti ustavnu reformu da bi se prilike u BiH stabilizirale. SNSD je već rekao da će prihvatiti provedbu presude “Sejdić-Finci”, ali da neće ulaziti ni u kakvu ozbiljniju priču o ustavnoj reformi, koja, shvaćamo to danas, nikada nije ni bila ozbiljan uvjet za euroatlantske integracije. Ako hoćemo praviti veliku koaliciju, treba znati da se takve koalicije prave za velike promjene. Ako ćemo praviti kozmetičke promjene i stvarati tehničke uvjete za euroatlantske integracije, takva koalicija nam nije neophodna. Prihvaćamo činjenicu da je HDZ BiH izborni pobjednik kod Hrvata, ali ne može HDZ negirati činjenicu da mi predstavljamo jedan respektabilan broj ljudi koji su također Hrvati. To je suština. HDZ ne želi prihvatiti da se SDP etablira i kao hrvatska stranka koja nema ambiciju osvojiti 60 posto hrvatskih glasova, ali ima ambiciju pokazati ono što je pokazala i kod Bošnjaka, a to je da smo i bošnjačka stranka. Mi smo unutar bošnjačkog biračkog tijela izgubili od SDA, ali to ne znači da ne možemo biti i bošnjačka, kao i hrvatska stranka.

Zašto spominjete samo Hrvate i Bošnjake. Za SDP je glasovao i jedan broj Srba u Federaciji i RS-u, ali ne tražite za sebe niti jedno srpsko mjesto u Vijeću ministara?

Ne možemo tražiti, jer tri ministra moraju biti iz RS-a.

Da, ali vi ste parlamentarna stranka u RS-u, pa sukladno tomu možete tražiti i srpsko ministarsko mjesto po istom principu po kojem tražite i hrvatsko?

Parlamentarna smo stranka u RS-u, ali je tamo naš odnos spram srpskog bloka 1:10, a ovdje je odnos 1:3 u odnosu na hrvatski blok. Dakle, ovdje u Federaciji imamo legitimno pravo da tražimo jedno hrvatsko ministarsko mjesto. Što se tiče Srba, mi smo ti koji u Federaciji jedini predstavljaju Srbe. Ja vjerujem da je jedan broj Srba glasovao i za HDZ BiH, ali drugo je pitanje odgovara li Draganu Čoviću da se govori o tome, jer svaki srpski glas za njegovu stranku je jedan manje hrvatski glas koji je on uračunao za HDZ BiH.

Zbog čega SDP svoj prijedlog platforme nije prvo ponudio HDZ-u BiH kao stranci koja je, kako sami kažete, izborni pobjednik među Hrvatima?

Mi smo razgovarali s blokom stranaka koje su bile nasuprot HDZ-u BiH. U tom bloku je tada bio i HDZ 1990, HSP, Boljitak, pa i neke izvanparlamentarne stranke, poput HSS-NHI-ja. Mi smo bili izrevoltirani onim što su u izbornoj noći izgovorili čelnici HDZ-a BiH. Džentlmenski dogovor Tihića, Čovića i Dodika nikoga ne obvezuje, pa tako ni njihov dogovor da Hrvat bude na čelu Vijeća ministara. Nas nitko nije pitao što mislimo o tom dogovoru. Pomalo je i apsurdno da dva HDZ-a s četiri zastupnika u Zastupničkom domu imaju premijera i dva ministra u državnoj vladi.

Nije to usamljen primjer. Podsjetit ću Vas da HSP u federalnom Parlamentu ima dva zastupnika, a dobio je dva ministra u Vladi FBiH?

Točno. A ne bi imali niti jednog da je HDZ BiH prihvatio ponudu međunarodne zajednice.

Vi kažete da SDP platformu nije ponudio HDZ-u BiH zbog izjava čelnika te stranke. HSP je također pred izbore bio vrlo kritičan prema SDP-u, a posebno su se oštro znali obrušiti na Željka Komšića kao kandidata za Predsjedništvo BiH, pa ste opet ušli s njima u koaliciju.

Mi nismo htjeli s HDZ-om BiH u vlast. Htjeli smo novi koncept vlasti.

Kako Vam je za taj novi koncept prihvatljiviji HSP u čijim redovima su neki od lidera propale „hrvatske samouprave“, pa čak i osobe koje koketiraju s ustaškim pokretom, a nisu stranke koje su prihvaćene od, primjerice, Europske pučke stranke?

Da, ali smo se mi danas s HSP-om našli na platformi koja ni na koji način ne ugrožava poziciju države BiH. Do sada, u poslu koji smo zajednički radili, nemamo primjedbi jedni na druge. Činjenica je da je HDP dobio veći udio u vlasti nego što bi dobio da je HDZ BiH ušao u vlast. Međutim, greška u procjeni koju su napravila rukovodstva dva HDZ-a je na neki način pozicionirala i HSP i Boljitak ovdje gdje su sada. Mi smo ideološki vrlo udaljeni, ali ono što ni jedni ni drugi nismo dovodili u pitanje jest opstojnost ove zemlje Našli smo se oko pitanja oko kojih se slažemo, a da smo pravili listu pitanja oko kojih se ne slažemo ona bi vjerojatno bila dulja nego ona s HDZ-om.

Kako gledate na ulogu EU-a i SAD-a u poslijeizbornim događanjima u BiH?

Jasno je da europski pogled na BiH nije jedinstven i da tu ima različitih utjecaja i smjerova u kojima bi se trebala odvijati situacija u BiH. Zajedničko im je da su željeli stabilnu vladu u BiH i to je ono što mi poštujemo. To je pozitivna energija koja se usmjerava prema BiH. S druge strane, ima puno pojedinačnih udara od strane različitih europskih zemalja koje bi BiH željele vidjeti u drugačijem obliku nego je danas. No, to su prilično marginalne snage i one neće uspjeti nametnuti takvu svoju politiku ostatku EU. Što se tiče SAD-a, oni imaju svoju konstantnu politiku prema BiH i to je vjerojatno ključni faktor koji odvraća neke snage u BiH od većih političkih avantura. I jedni i drugi će, mislim, učiniti dodatne napore kako bi došlo do političkog dogovora u BiH. Oni će davati neke prijedloge, a SDP tu sigurno neće biti kamen spoticanja.

Prije nekoliko dana je objavljeno da se odustalo od optužbi protiv Vas i dr. Lagumdžije u procesu poznatom pod imenom “Reket”. Kako danas gledate na to i vjerujete li u neovisnost bh. pravosuđa i istražnih tijela?

Od samog početka tog montiranog procesa ja nikada nisam doveo u pitanje neovisnost bh. pravosuđa. Ja osobno imam dvojbu oko Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, jer ne vidim zašto bi odvjetnici koji su u sukobu interesa birali suce i tužitelje. To je velika nelogičnost i to bi trebalo promijeniti.

Što se tiče strukturalnog dijaloga, koji je otvoren u Banjoj Luci, SDP će ga podržati samo ako se ne dovode u pitanje ingerencije pravosudnih institucija na državnoj razini. Kada je u pitanju taj famozni “Reket”, mi smo oslobođeni svih optužbi, pa i onih koji su nas uspoređivali s najvećim kriminalcima u zemlji. Taj proces je bio jako težak za nas, iako smo znali da u istrazi neće biti elemenata za podizanje optužnice. Početak cijelog tog procesa je tempiran na godinu dana pred izbore. U isti koš su stavljeni predsjednik i potpredsjednik SDP-a. Sad se završava, kada su izbori davno prošli i kada to više nikome nije zanimljivo.