HNS nije zamjena za političke stranke niti za državne institucije...

Što je hrvatske političke predstavnike motiviralo za sazivanje HNS-a?

Razlog za sazivanje četvrte sjednice i drugog saziva Hrvatskog narodnog sabora je nastavak procesa dokidanja ustavnih prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji na različite načine traje još od Washingtonskog, preko Daytonskog sporazuma i nastavlja se oktroiranim ustavnim amandmanima visokog predstavnika Wolfganga Petritscha do danas. Nakon posljednjih općih izbora ovaj proces izbacivanja hrvatskog naroda iz Ustava dostiže klimaks i ide čak i korak dalje negirajući i sam Ustav i Izborni zakon što se dogodilo pri „uspostavi“ federalne vlasti na neustavan i nezakonit način i bez legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda. Ovaj svojevrsni ustavni puč stranaka okupljenih oko SDP-a, podržan od moćnog dijela međunarodne zajednice je dakle samo povod sazivanja Hrvatskog narodnog sabora a pravi uzroci i razlozi su mnogo dublji, sve dotle da se postavlja pitanje da li je Hrvatima u Bosni i Hercegovini mnogo ranije namijenjena uloga „kolateralne štete“ preslagivanja povijesnog nereda na Balkanu koje je uslijedilo tijekom ratova te mirovnih sporazuma koji su slijedili. Pripremajući se za ovaj sabor, pročitao sam dva govora sa zasjedanja HNS-a od 3. ožujka 2001. u Mostaru, govor oca biskupa Ratka Perića i svoj vlastiti. Oba govora bi i danas mogla biti pročitana i ništa ne bi izgubila nažalost na aktualnosti.

Koja je uloga HNS-a?

HNS nije zamjena za političke stranke s hrvatskim predznakom niti zamjena za institucije ove države, ali jest institucionalni odgovor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda na očiti proces dekonstituiranja koji, kako sam rekao, nije od jučer. Ne treba očekivati od nas da danas na Saboru damo sve odgovore jer njih niti je mudro niti je moguće danas priopćiti. Oni će biti zacrtani kao cilj u dokumentima koje će Sabor usvojiti, a njih će osmišljavati i nositi institucije Sabora; Predsjedništvo, kao krovno političko tijelo, Glavno vijeće kao političko izvršno i koordinirajuće tijelo te odbori Glavnog vijeća i Međužupanijsko/međuopćinsko vijeće. Oživljavanjem rada Sabora naša borba za ravnopravnost ne izlazi iz odgovornosti političkih stranaka, ali se prvenstveno smješta u institucije Sabora. Naše djelovanje će se prilagoditi prema prilikama, i uzimat će onaj oblik koji je će u tom trenutku biti najplauzibilniji: politički, pravni, lobiranje pa sve do demokratskih oblika građanskog neposluha.

Politički protivnici žestoko napadaju i samu ideju održavanja HNS-a. Neki kažu da je to jednostranački skup HDZ-a BiH. Kako odgovarate na te optužbe?

Od političkih protivnika drugo nisam očekivao i njihov odnos je legitimno političko djelovanje. Neki od njih se nažalost ponašao neprijateljski prema hrvatskom narodu negirajući nam pravo da biramo svoje predstavnike, negirajući legitimno izabranim predstavnicima da zastupaju interese naroda u institucijama, što naravno nije legitimno. Uostalom da nije njih i njihovih ne/djela, Hrvatski narodni sabor vjerojatno ne bi bio niti neophodan. Mi bismo radije radili samo u institucijama ove države i zastupali interese onih koji su nam dali povjerenje. Kako smo u tome onemogućeni političkim nasiljem, prinuđeni smo kroz legitiman institucionalni odgovor izboriti se za promjene Ustava i Izbornog zakona koje će i Hrvatima omogućiti da na isti način kao i druga dva naroda biraju svoje predstavnike i sudjeluju u uspostavi institucija.

Kakve će dokumente usvojiti HNS i poslati poruke?

Sabor će usvojiti odluku o izmjeni Odluke o utemeljenju HNS-a koje naravno priznaju kontinuitet Sabora od njegova utemeljenja uvažavajući promjene koje nameće novo vrijeme i nove prilike. Sabor će usvojiti rezoluciju koja će sadržavati ocjene aktualnog političkog stanja i naša stajališta glede samoodržive Bosne i Hercegovine i položaja hrvatskog naroda u njoj. Izabrat će se vodstvo sabora, Glavnog vijeća i donijeti odluku o utemeljenju Međužupanijskog vijeća. Osnovna poruka koju sa sobom nosi i samo sazivanje Sabora, a koja će biti sadržana i u rezoluciji koju će Sabor usvojiti je to da smo mi opredijeljeni za izgradnju Bosne i Hercegovine kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda koja će biti prosperitetna, podobna i sposobna za euroatlantske integracije. Ona to može postati samo ako se ustavna prava i mogućnosti tri konstitutivna naroda standardiziraju na jednak način. To će biti moguće jedino preko korjenite reforme Ustava koja uključuje i novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju zemlje u kojoj će biti i jedna ili više federalnih jedinica s hrvatskom većinom.

U kontekstu formiranja vlasti, kakvo će stajalište zauzeti HNS?

U formiranju vlasti na svim razinama treba biti uvažen izborni legitimitet svakog od tri konstitutivna naroda. To je naše temeljno načelo. Kako je općepoznato, to nije slučaj u Federaciji BiH, gdje je vlast formirana mimo Ustava i zakona i bez većinske volje hrvatskoga naroda. Takvu vlast ne možemo priznati. Nije istina ni to, kako neki kažu, da su se dva HDZ-a sama isključila iz vlasti. Ne! Mi nismo htjeli sudjelovati u vlasti u mjeri i na način kako nam to drugi određuje. Naime, smatramo da ionako nepravedna ustavna pozicija hrvatskoga naroda u FBiH u institucijama vlasti našim ulaskom pod ponuđenim uvjetima bi bila još više degradirana. Siguran sam da će HNS dati jasnu kvalifikaciju o ovome i da će podržati demokratski pristup, a to je da hrvatske pozicije u institucijama vlasti po Ustavu pripadaju onim strankama koje su dobile većinsko povjerenje na izborima među Hrvatima.