Hrvati spaljivani više puta da ih ne mogu identificirati

- U dosadašnjoj praksi ovakvo što nismo vidjeli. Posmrtni ostaci tijela koje smo pronašli toliko su puta spaljivani da će identifikacija biti skoro nemoguća“, kazao je za naš list Marko Jurišić, direktor Instituta za nestale osobe BiH. Djelatnici Instituta jučer su, po nalogu Suda BiH, krenuli s ekshumacijama na lokalitetu Ivandića kuća u bugojanskom naselju Vrbanja.

Sitni ostaci

Prema saznanjima kojima raspolažu, na ovom bi području trebali biti posmrtni ostaci Jadranka Gvozdena, Perice Kovačevića i Nikice Miloša-Krndelja, trojice iz skupine od 20 nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika iz bugojanskih logora tijekom protekloga rata.

„Mi smo pronašli 20-ak sitnih posmrtnih ostataka, dijelova lobanje i kostiju koji su nekoliko puta spaljivani. Prema prvim saznanjima i mišljenju Nermina Sarajlića, stručnjaka koji je s nama na terenu, iz pronađenih dijelova bit će veoma teško izolirati DNK profil neophodan za identifikaciju. Nastavljamo s ekshumacijama i idućih dana, trenutačno radimo na asanaciji terena“, objasnio nam je Jurišić.

U vrijeme kad su u Bugojnu počinjale ekshumacije, sudsko vijeće Suda BiH izjašnjavalo se o sporazumu o priznanju krivnje koji je Tužiteljstvo BiH krajem prošlog mjeseca sklopilo s Enesom Handžićem, nekadašnjim pomoćnikom zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH. Sud je sporazum prihvatio, a o visini kazne koja se kreće u rasponu od pet do deset godina, izjasnit će se iduće srijede, 25. svibnja.

„Razlozi zbog kojih je predložen ovaj raspon kazne, koji je ispod deset godina, odnosno ispod minimalne zapriječene kazne spremnost je na suradnju koji je pokazao optuženi. Pokazala se pronalaskom kostiju nestalih, spremnošću optuženog da se javno ispriča te da svjedoči u svim predmetima koje zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu vodi Tužiteljstvo BiH, a puno ih je“, izjavila je Slavica Terzić, tužiteljica u ovom predmetu. Tužiteljstvo je ispunilo i dodatne uvjete koje je tražilo sudsko vijeće, a to su prije svih ekshumacija koja je počela jučer.

„U zapečaćenoj kuverti smo dostavili i izjavu zaštićenog svjedoka koji je detaljno opisuje način rada u ratnom razdoblju te kako su tijela iznesena na Ivandića kuće i spaljena“, objasnila je Terzić. Handžić je sporazumom o priznanju krivnje prihvatio odgovornost po svim točkama optužnice koja ga tereti za slanje hrvatskih zatočenika na prisilno kopanje rovova, kao i nepoduzimanje istraga protiv pripadnika Vojne policije koji su sudjelovali u zlostavljanju i ubojstvima hrvatskih zatočenika.

U udrugama proisteklim iz Domovinskog rata Bugojna od početka su inzistirali da Sud sporazum s Handžićem ne prihvati dok ne otkrije lokacije s tijelima svih 20 nestalih. Uvjereni su da ih Handžić zna, kao i da njegov iskaz može na optuženičku klupu dovesti i brojne druge predstavnike bošnjačkog političkog i vojnog vrha koji je u proteklom ratu iz Bugojna protjerao 14 tisuća Hrvata, a njih oko dvije tisuće pozatvarao u desetak logora od kojih su najzloglasniji bili „Bh banka“, „Stadion“ i „Gimnazija“.

Bugojanski Hrvati

Bugojanski Hrvati, osim pronalaska tijela nestalih, na optuženičkoj klupi prije svih žele vidjeti Dževada Mlaću, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, Mensuda Duvnjaka, njegova pravnog savjetnika, ali i Tahira Granića, Uzeira Mlivu te prvog u lancu vojne odgovornosti Selmu Cikotića, bivšeg zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije BiH i aktualnog ministra obrane BiH.

U udrugama vjeruju da će njihovu višegodišnjem izbjegavanju odgovornosti za stravične zločine, a najgori od svih je agonija koju skoro 18 godina proživljavaju obitelji 20 nasilno odvedenih logoraša, konačno doći kraj. Više puta spaliti tijelo, kažu u Institutu za nestale osobe, ima samo jedan cilj; pokušati sakriti zločin neviđen na ovim prostorima u proteklome ratu...