Hrvati u Mostaru traže jedinstveno izborno područje

Nekoliko je prijedloga za izmjenu Statuta Grada Mostara kako bi se ispoštovala odluka Ustavnog suda BiH iz studenoga prošle godine. Kakav god prijedlog na kraju bude prihvaćen, nedvojbeno je da će izazvati podizanje političke temperature u gradu na Neretvi, pa i u cijeloj Federaciji, jer neminovno mijenja način izbora Gradskog vijeća. Ustavni sud BiH naložio je državnom Parlamentu da izmijeni i dopuni neustavne odredbe Izbornog zakona BiH u roku od šest mjeseci, a Gradskom vijeću Mostara da sukladno tomu korigira gradski Statut.

Ne vrijede svi jednako

Suština je da sada glasovi građana Mostara ne vrijede jednako i da se iz većinski hrvatskih izbornih jedinica, koji imaju znatno veći broj birača, bira jednak broj kao i iz većinski bošnjačkih izbornih jedinica, koje imaju manje birača. Bošnjački politički predstavnici zato se protive bilo kakvoj promjeni načina izbora vijećnika, što je svojom reakcijom jučer potvrdio Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara. - Sadašnjim Statutom osigurana je ravnopravnost, a promjenom se želi osigurati dominacija jednog naroda u odnosu na druge, navodi se u zaključcima Kluba Bošnjaka i traži da OHR preuzme “obvezu i odgovornost, umjesto da aktivno doprinosi promjeni Statuta”. Hrvati su, pak, živo zainteresirani za provedbu odluke Ustavnog suda BiH, iako svi prijedlozi izmjena Izbornog zakona BiH, a samim tim i mostarskog Statuta, ne jamče da će ubuduće u Mostaru doista svaki glas birača vrijediti isto. Kako doznajemo, četiri su prijedloga koja će razmatrati mjerodavno povjerenstvo za izmjene Izbornog zakona BiH i otkrivamo njihovo značenje. Prvi se vezuje uz SIP BiH i po njemu gradska izborna područja ostaju ista, ali se mijenja broj vijećnika koji se biraju po područjima, odnosno, usklađuje se s brojem birača za svako od područja. Po drugom prijedlogu, promijenile bi se granice gradskih područja, na način da se izbalansira broj birača s brojem vijećnika koje biraju, a broj vijećnika po gradskim područjima i dalje ostaje isti, a to znači po tri vijećnika. Vezano za središnji zonu u ovim prijedlozima postoje dvije opcije. Prva, da se ona priključi jednom od gradskih područja, a druga da se ova zona prepozna kao novo, zasebno, sedmo gradsko područje koje će birati svoje vijećnike. Po mnogima je ovo nerealno rješenje, i to ponajprije zbog malog broja birača u središnjoj gradskoj zoni.

Ključni problemi

Treći prijedlog za promjenu Izbornog zakona BiH, a time i mostarskog Statuta, predložio je član Povjerenstva Niko Lozančić iz HDZ-a BiH. Po njemu, ukinula bi se sadašnja gradska područja i svih 35 vijećnika bi se biralo s jedinstvene gradske liste. Dakle, po istom principu kako se sada bira 17 gradskih vijećnika. Lozančićeva kolegica Nermina Zaimović-Uzunović iz SDP-a formalni je predlagač četvrtog prijedloga, po kojem se, kako doznajemo, na izborima za gradska područja stvara jedna lista, potom se izračunavaju količnici i na osnovi toga se dijele mandati po broju osvojenih glasova. Ovaj prijedlog umnogome je sličan prvom i skoro da uopće ne dira u ključni problem, a to je nejednaka vrijednost glasova birača u Mostaru.