Hrvatima mjesto premijera

Prvi potezi pobjedničkih stranaka na ovogodišnjim izborima, nažalost, ne ulijevaju optimizam da bismo brzo mogli dobiti novu vlast na svim razinama. Prema onome što su kazali birači u nedjelju, najlogičnije bi bilo da vlast na državnoj razini formiraju SNSD, SDP, HDZ BiH i SDA. Osim što bi imala široku potporu na svim razinama, ovakva koalicija bi zadovoljila i sve nacionalne i druge kriterije koji su vrlo bitni kod formiranja vlasti u kompliciranim državama kakva je BiH. Međutim, umjesto poziva na razgovor, iz nekih od spomenutih stranaka dolaze najave koje sigurno neće doprinijeti poslijeizbornom dogovoru. SNSD je za sada prilično tvrd u stavu da ne želi u bilo kakvu koaliciju sa SDP-om, što bi mogao biti velik problem pri konstituiranju vlasti na državnoj razini. S druge strane, ni prvi potezi SDP-a nisu u duhu dogovora. Kako je Večernji list već upozoravao, SDP je odlučio najaviti kandidaturu svog lidera Zlatka Lagumdžije za novog mandatara Vijeća ministara.

Neprihvatljiv stav

Ovakav stav potpuno je neprihvatljiv za HDZ BiH, čiji čelnici smatraju da ova pozicija u idućem četverogodišnjem mandatu treba pripasti Hrvatima. Osim predsjednika HDZ-a BiH, Dragana Čovića s ovakvim stavom se slaže i srpska pobjednička stranka. Igor Radojičić iz SNSD-a kaže da bi novi mandatar trebao biti Hrvat, a ako se stranke iz Federacije o tome “ne mogu dogovoriti”, SNSD je spreman ponuditi svog kandidata. Očito je da pobjedničke stranke još uvijek drže izborne tenzije i da će se na ozbiljnije razgovore o formiranju vlasti, ipak, morati pričekati nekoliko dana. Međutim, vremena za čekanje nema previše, jer je BiH u ogromnom zaostatku u ispunjavanju uvjeta za euroatlantske integracije. Inicijativa za razgovore, čini se, krenut će iz Mostara, jer Čović najavljuje spremnost na razgovor i dogovor sa svima koji imaju izborni legitimitet. On je u prvim postizbornim izjavama jasno poručio da nema mjesta isključivosti u ovom trenutku i da ne smijemo gubiti vrijeme u novim političkim igrama. Isto vrijedi i za federalnu razinu vlasti, gdje bi zajednički nastup SDP-a, HDZ-a BiH i SDA mogao nagovijestiti stabilnu vlast u sljedeće četiri godine. Ove tri stranke će imati uvjerljivu većinu u federalnom Parlamentu, a time i preduvjete da provode reforme.

Ne može bez Hrvata

Eventualni pokušaj stvaranja bilo kakve koalicije bez najjače hrvatske stranke bio bi nepotrebna avantura, koja bi završila zaoštravanjem nacionalnih i političkih odnosa u Federaciji BiH, ali i blokadom vlasti, jer je izvjesno da će većinu hrvatskih izaslanika u entitetskom Domu naroda dati HDZ Bosne i Hercegovine. Oko jednog se za sada slažu sve pobjedničke stranke u Federaciji, a to je da proces formiranja vlasti treba pokrenuti s najniže razine - iz županija. Nakon što se formira vlast u županijama, bit će potpuno jasan i ukupni odnos snaga na federalnoj razini. Zbog funkcionalnosti vlasti bilo bi više nego poželjno da okosnicu vlasti na svim razinama čine iste stranke. To bi donijelo neophodnu političku stabilnost cijeloj državi pred brojne izazove koji stoje pred nama u sljedeće dvije godine. Situacija u Republici Srpskoj mnogo je jasnija, imajući u vidu da će SNSD i njegovi dosadašnji koalicijski partneri, a to su socijalisti i DNS, imati natpolovičnu većinu u entitetskom parlamentu.

Vjerojatno će ta činjenica utjecati na to da će vlast u Republici Srpskoj biti formirana znatno brže nego u Federaciji Bosne i Hercegovine. Očekivane političke procese u većinski hrvatskim županijama u Federaciji Bosne i Hercegovine relaksira najava iz HDZ-a Bosne i Hercegovine da će, usprkos uvjerljivoj pobjedi, pozvati sve ostale hrvatske stranke da im se pridruže u formiranju izvršne vlasti.