Od nove hrvatske Vlade strani diplomati – odnosno njihove države – očekuju da se ozbiljnije pozabave dosad zakonom nepokrivenim područjem: povratom imovine strancima, i to one koja je oduzeta za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske (NDH).
Iz Izraela 200 zahtjeva
Ponajprije je riječ o imovini Židova, ali zainteresirani za odštetu ili povrat su i državljani Austrije, Njemačke, Italije, država Južne Amerike, najviše Argentine i Venezuele... Zahtjevi da se pravo na povrat ili odšteta strancima proširi i na razdoblje ustaške vlasti posebno su glasni nakon izmjena zakona u srpnju po kojima stranci – pod istim uvjetima kao i hrvatski građani – imaju takvo pravo za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vlasti, što će, procjenjuje se, državu stajati nešto manje od milijardu kuna.
Iako je nezahvalno procjenjivati ukupnu vrijednost objekata oduzetih za vrijeme NDH – a i dobar dio njih je nakon rata nacionaliziran – doznajemo da je iz Izraela dosad stiglo nešto manje od 200 zahtjeva za povrat imovine.
Židovska imovina u Hrvatskoj, oteta za vrijeme NDH, primjerice, obuhvaća i zgradu s vrtom u Maksimirskoj ulici u Zagrebu, u kojoj je danas Ministarstvo uprave, ali i brojne druge vrijedne objekte, vile i poslovne prostore, na izvrsnim lokacijama.
Za lanjskog posjeta tadašnje premijerke Jadranke Kosor Izraelu, na dnevni red došlo je i to pitanje, ali, objašnjeno je, bez pritisaka na hrvatsku stranu.
Slučaj Ebenspanger
No židovska zajednica u Hrvatskoj ima ionako problema s povratom imovine na koju već ima pravo – u posljednjih petnaestak godina gotovo i nema pomaka, proces je zastao, pa je ta tema spominjana i u bilateralnim susretima s američkim dužnosnicima, primjerice kod američkog potpredsjednika Joea Bidena, kad je bila apostrofirana zgrada u Praškoj ulici u središtu Zagreba.
Nakon što je Vrhovni sud u rujnu 2010. godine potvrdio da nasljednici brazilske državljanke Zlate Ebenspanger imaju pravo na povrat zgrade u središtu Zagreba, čime su bila otvorena vrata povratu imovine i drugim strancima, odnosno promjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme Jugoslavije, dužnosnici State Departmenta, na čijem je čelu državna tajnica Hillary Clinton, već su u studenome u Ministarstvu pravosuđa razgovarali o tome da se pravo povrata proširi i na strance koji su bez imovine ostali za vrijeme NDH.
Uz pohvale da su napokon izjednačena prava hrvatskih i stranih državljana u poslijeratnom razdoblju, isti tretman bi – ponovio je nekoliko puta i američki veleposlanik u Zagrebu James Foley – trebao biti za sve, jer iz povijesne i moralne perspektive žrtvama holokausta, od kojih su mnogi američki građani, treba pridavati pažnju, ističući kako je svjestan u kakvom je gospodarskom i ekonomskom stanju Hrvatska.
Inače, do izmjene zakona o imovini oduzetoj za vrijeme Jugoslavije, u Hrvatsku je pristiglo više od 4200 zahtjeva za odštete, koji su dotad morali biti odbijeni, ali će od 2015. godine i oni doći na red. Iznimka su bili slučajevi državljana onih zemalja s kojima je Hrvatska imala posebne međunarodne ugovore.
Vile, luksuzne kuće...
U tih 4200 zahtjeva tražio se povrat luksuznih kuća, vila i stanova na elitnim lokacijama, često arhitektonski vrlo značajnih djela, u koje su nakon rata redom smještani komunistički dužnosnici, zgrade kojima sada upravlja državna i lokalna samouprava, kao i poslovni prostori te zemljišta. Samo u Zagrebu stranci traže 420 nekretnina.
Primjerice, jedna obitelj iz Izraela traži Vilu Rado na Rokovu perivoju u kojoj je živio Vladimir Bakarić, dok obitelj iz Njemačke potražuje zgradu u središtu Zagreba, u Masarykovoj ulici, u kojoj je stan koristio bivši ministar Božidar Kalmeta.
Hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić jučer nije mogao reći kako će se rješavati pitanje povrata imovine oduzete za NDH. Kazao je tek da je riječ o pitanju koje svakako treba sagledati sa svih strana, ali da u ovom trenutku nema komentara.
Preuzeto sa www.vecernji.hr