Hrvatsko pitanje smo nametnuli kao ključ za stabilnost BiH

Rekonstrukcija vlasti u BiH ulazi u završnu fazu u kojoj se odvija sličan scenarij kao i pri uspostavi federalne platforme. Stranke koje su činile ovaj savez danas su teško posvađane, vode međusobne ratove. Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić u intervjuu za Večernji list je rekao kako ulazak u vlast u Federaciji BiH smatra svojevrsnom satisfakcijom ponajprije zato jer se u međuvremenu ukazalo da Hrvati nisu ravnopravni u BiH te da ih se može eliminirati raznim makinacijama. Sada je vrijeme da se te stvari konačno isprave.

Gospodine Ljubiću, malo je poznatih pojedinosti oko rekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH. Što su uvjeti pod kojima Vaša stranka ulazi u vlast?

Ako naš ulazak znači dobitak za rad federalnih institucija i ako našim ulaskom ostvarujemo sinergiju u ostvarenju pune hrvatske ravnopravnosti. To su naravno i procjene koliko je to korisno za stranku.

Unatoč nekim najavama o brzoj rekonstrukciji, počele su blokade dužnosnika iz redova SDA, HSP-a i Boljitka. SDA je upravo kao taktički manevar na svoju stranu dobio Stranku za BiH. Kakva su Vaša očekivanja, od kojih snaga očekujete da podupru novu vlast i hoće li biti dvotrećinske potpore u Parlamentu?

Ne pitajte me ni za kakve prognoze. Kao što nas iskustvo nakon zadnjih općih izbora, uči ovdje je sve moguće.

Smatrate li očekivani ulazak u vlast satisfakcijom i je li se ‘isplatilo’ biti u oporbi i ne pristati na ranije ponude dvojca SDP-a i SDA, odnosno međunarodne uprave?

Neulaskom u vlast pod uvjetima koji su nam nametani ostvarili smo dva velika, dalekosežna postignuća: Pokazali da vlast u BiH (državi, entitetima, županijama) treba biti formirana od legitimno izabranih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda, jer u suprotnom nema niti stabilne vlasti niti samoodržive države. Hrvatsko pitanje smo nametnuli kao ključ za stabilnost države i njenu dugoročnu održivost. Sada smo na korak da povodom implementacije presude Europskog suda za ljudska prava dođemo i do rješenja koja će značiti ravnopravnost u izboru članova Predsjedništva BiH i domova naroda u entitetima i državi. To nije kraj puta, ali jest veliki prvi korak u ostvarenju pune konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH. To jest satisfakcija, da budem neskroman, i meni osobno, ali i HDZ-u 1990. budući da smo upravo mi odbijanjem ponuda za ulazak u vlast u tom kritičnom trenutku omogućili ove sadašnje procese. To jest satisfakcija koja ostaje konstanta čak i bez obzira na to je li to netko danas želi priznati ili čak političko oportunistički koristi!?

Jesu li se Hrvati svrstali na pogrešnu stranu u slučaju sukoba dviju bošnjačkih stranaka SDP-a i SDA?

Ne vidim da smo se svrstali na bilo koju stranačku stranu. Držimo hrvatsku stranu na način kako smatramo da je najbolje i za nas i za one s kojima dijelimo odgovornost za zajedničku državu.

Kako gledate na ocjene da se radi o političkome taktiziranju bošnjačkih stranaka uoči predstojećih izbora te da je proračun bio samo povod za početak svojevrsne kampanje za izbore?

Proračun možda i jest bio samo povod, predstojeći izbori također su dijelom povod ovog sukoba, međutim u osnovi se radi o borbi za prevlast unutar bošnjačke komponente i o svemu što ta prevlast onda nosi i odnosi.

HSP-ovi dužnosnici su se hvalili kako je sve odluke sadašnja platforma donijela bez nadglasavanja Hrvata, ali istodobno su te odluke bile iznimno štetne! Kako to komentirate?

To i jest dio tragike ulaska u vlast bez demokratskog i narodnog legitimiteta još s kadrovima bez iskustva i potrebnih kompetencija. Takvi kadrovi nisu u stanju niti prepoznati, često vrlo dobro zamaskirane, zamke. Jedan od takvih primjera je Zakon o prostornom planiranju kojim su neustavno i nezakonito izuzete nadležnosti općina i županija na federalnu razinu, što je po svojoj supstanci ravno ustavnoj materiji, a neki su to okarakterizirali i kao ostvarenje neostvarenih ratnih ciljeva kroz zakone. Hrvatski predstavnici u Vladi su to jednoglasno podržali zato što vjerojatno nisu bili u stanju ni prepoznati što to znači…

Upravo je Vlada pod vodstvom SDP-a kojoj su sekundirali SDA, HSP i Boljitak donijela na desetke zakona koji su štetni interesima Hrvata i županija. Što možete promijeniti?

Vladu!

Nisam primijetio da su županije reagirale na sporne zakone. Zašto je to tako i zašto se ima dojam da je općenito ova razina vlasti neučinkovita, a ni općine nisu bitno bolje?

Neodgovornost, nekompetentnost, nezainteresiranost. Naravno to se ne može generalizirati. Vlada Zapadnohercegovačke županije je npr. reagirala, a njen ministar prostornog uređenja gosp. Ivan Topić-Šiška vrlo utemeljeno i argumentirano vodio i vodi akciju povodom usvajanja Zakona o prostornom planiranju, kako kroz instrumente županije, tako preko Odjela za prostorno planiranje Glavnoga Vijeća Hrvatskog narodnog sabora.

Može li ova odluka biti rizična u pogledu predstojećih općinskih izbora i može li djelovati demotivirajuće na birače dva HDZ-a zbog svojevrsne koalicije sa SDP-om?

Mi smo već u partnerstvu s SDP-om na državnoj razini i u dvije županije. Nije to klasična koalicija, ali niti partnerstvo nismo birali. Njih su nama kao i nas njima odabrali birači predstavnici naših naroda.

Idete u Bruxelles na razgovore s dužnosnicima EU-a. Čime se možete pohvaliti, čini se da presuda Sejdić - Finci, izuzev u nekim elementima oko Doma naroda, nije blizu rješenja?

Mislim da smo kroz razgovore vodstava stranaka i stručnjaka zadnjih tjedana uspjeli približiti stavove kada je način izbora Doma naroda u Federaciji u pitanju, što je bilo glavna tema zadnja dva sastanka šestorke. Čeka se još presudni kompromis koji trebaju učiniti predstavnici Bošnjaka i Srba kada je u pitanju izbor tri člana Predsjedništva. Na osnovi nekih razgovora koje sam osobno vodio s predsjednicima stranaka mogu reći da sam i glede toga umjereni optimist. Bruxelles nije daleko, vidjet ćemo.

Može li izlazak SDA iz vlasti utjecati i na usporavanje važnih reformi s obzirom da se njihovu ipak ne može zaobići, makar u Parlamentu?

SDA je posljednjih dvadeset godina bio glavna stranka koja je zastupala politiku Bošnjaka muslimana u BiH. On je to i danas i nezaobilazan je partner u rješavanju pitanja Bosne i Hercegovine bio u vlasti ili oporbi.

Kako riješiti ovu presudu iz Strasbourga da bude u interesu i Hrvata, ali i države BiH?

O modalitetima, kao i konkretnim rješenjima, koja su usuglašena između HDZ-a ’90. i HDZ-a BiH i verificiranim od Predsjedništva HNS-a upoznati su svi kojih se to tiče. Pokušali smo i javnost informirati koliko je to bilo moguće. Sada se nalazimo u finalu tog procesa. Ukratko: Izbor tri člana Predsjedništva na način da Hrvati mogu na isti način kao i Srbi i Bošnjaci utjecati na njihov izbor, što dosad nije bio slučaj. Mogućnost da Hrvati izaberu legitimne hrvatske predstavnike, kao izaslanike u domove naroda, kako u entitetima, tako i na razini države, što također do sada nismo imali.

Nedavno ste postigli načelni dogovor s HDZ-om BiH oko zajedničkog nastupa na izborima, no u praksi ste zajedno samo u devet općina, iako su u pojedinim Hrvati na granici izgubiti pozicije. Zašto?

Da, nažalost samo načelni. On je realiziran, kada su u pitanju načelnici samo u nekoliko općina, poglavito zbog dobrih odnosa naših predstavnika u tim općina iako tih nekoliko općina nisu niti bile ranjive kada je hrvatska pozicija u pitanju. Nažalost, tamo gdje je dogovor bio najpotrebniji u Srednjobosanskoj, Zeničko-dobojskoj županiji…, dogovora nema. Ovom prilikom ne želim reći svoju ocjenu zašto ga nema jer još uvijek do predaje lista postoji prilika za popravni, pa ne želim kvariti mogućnosti. Ali ću svakako o tome, kao i o svim ostalim nedosljednostima kada su strateški nacionalni interesi u pitanju govoriti kada ocijenim da je došlo vrijeme.

Nedavno ste razgovarali s vodstvom HDZ-a BiH oko problema u suradnji. Koliko događanja u HNŽ-u mogu poremetiti sadašnji odnos i što očekujete u pravcu rješenja problema?

Dužnosnici HDZ-a BiH u Vladi HNŽ-a su izigrali potpisani sporazum s HDZ-om 1990. kada je u pitanju imenovanje ravnatelja Zavoda zdravstvenog osiguranja županije. Pokušao sam s pozicije predsjednika stranke, ali i s pozicije predsjednika GV-a Hrvatskog narodnog sabora spriječiti ovo kršenje sporazuma. Čak sam izravnim akterima ovog prekršaja kao predsjednik Glavnog vijeća uputio prije nekoliko tjedana i upozorenje. Nije koristilo. Razgovarali smo o tome za vrijeme sastanka dva vodstva nedavno u Sarajevu. Danas imam sastanak s najvišim predstavnicima Predsjedništva stranke i županije o ovom pitanju. Zagovaram rješenje problema dogovorom. Inače ću kao predsjednik GV-a Hrvatskog narodnog sabora tražiti odgovornost odgovornih…