I po novom modelu Hrvatima će drugi birati predstavnike

Čelnici političkih stranaka u Bruxellesu su razmatrali dva prijedloga o mogućem rješenju presude Suda u Strasbourgu oko načina biranja članova Predsjedništva BiH i nijedan od ovih modela nije do kraja naišao na odobravanje. Radi se o prijedlozima Europske komisije (EK) i dva HDZ-a u BiH. Najviše vremena se potrošilo oko razmatranja prijedloga EK koji predlaže uvođenje elektorskog modela glasovanja.

Većinski sustav

Kako doznaje Večernji list, ovaj prijedlog u biti predlaže da se u FBiH raspodjeljuje ukupno 103 elektorska glasa. Od toga na razini FBiH kao jedne izborne jedinice raspodjeljuju 73 elektorska glasa, i to proporcionalno po županijama kolika je njihova brojnost, dok bi pak pobjednik po županijama dobivao i dodatnih tri premijum elektorska glasa. 
U praksi tako je za očekivati, iako može biti i drukčije da će u Tuzlanskoj županiji biti raspodijeljeno 16 elektorskih glasova, u Sarajevskoj 13, u Zeničko-dobojskoj 12, a u Unsko-sanskoj 9. To čini nešto manje od pola ukupnog broja elektorskih glasova u FBiH, čime bošnjačke stranke, odnosno kandidati imaju samo teorijske izglede ne biti izabrani u buduće Predsjedništvo. Istodobno, u Srednjobosanskoj županiji, gdje su Bošnjaci također većina dijeli se osam elektorskih glasova, a u Hercegovačko-neretvanskoj 7 ili Zapadnohercegovačkoj 3 jednako koliko i u Hercegbosanskoj, dok Posavska i Bosansko-podrinjska dodijeljuju s entitske razine tek po jedan elektorski glas. Uz to pobjednik izbora u svakoj od deset županija dobiva po tri elektorska glasa. 
Kada bi se pak ovaj model testirao na rezultate posljednjih izbora, onda bi Željko Komšić ponovno postao član Predsjedništva s oko 40% elektorskih glasova i pobjedu u šest županija, dok bi njegov kolega postao Bakir Izetbegović pobijedivši hrvatsku kandidatkinju s najvećim brojem glasova Borjanu Krišto. Ona je imala manje glasova nego Fahrudin Radončić, ali bi joj pobjeda u trima županijama donijela prednost. U slučaju Komšića i Izbetegovića, ili sutra nekih drugih kandidata, samo bi postalo jasnije s obzirom na pobjede po županijama da ih nisu birali Hrvati i da ovaj narod nema utjecaja na ovaj izbor pa se postavlja pitanje uopće smisla sudjelovanja na izborima.

Teorijske postavke

Sadašnji europski prijedlog tako samo u sferi teorije Hrvatima ostavlja mogućnost da dobiju člana Predsjedništva ako teorijski postoji pet ili šest jednako snažnih kandidata bošnjačkih stranaka. Prijedlog koji su predložila dva HDZ-a otvara mogućnost da se za Predsjedništvo kandidiraju svi, uključujući manjine, ali da se u načelu omogući i Hrvatima da imaju mogućnost izabrati člana Predsjedništva. Dva HDZ-a predlažu da apsolutni pobjednik izbora u FBiH postane automatski član Predsjedništva BiH, čime se uvažava sustav jedan birač, jedan glas. Istodobno drugi bi član Predsjedništva zajedno s izabranim morao imati i potporu u trima županijama, u kojima nije najbolji rezultat ostvario pobjednik izbora. Istodobno, prijedlog koji bi ‘elektorski’ omogućio jednak položaj dva konstitutivna naroda. Tako bi se osiguralo da primjerice glas svakog hrvatskog birača ima jednaku vrijednost i da se dodjeljuju elekorski glasovi s obzirom na brojnost iz pojedine županije, od Tuzle i Orašja do Neuma.