Igrokaz Zukana Heleza i Salke Sokolovića

Nezadovoljstvo Zukana Heleza iz srednjobosanskog SDP-a i SDA-ova hercegovačkog šefa Salke Sokolovića posve je očekivan scenarij. Nije prvi put da bošnjačke stranke pri uspostavi vlasti, ali i tijekom njezina funkcioniranja projiciraju međusobne krize, svađe i nesuglasice. Nekada se ta „igra“ odvijala na relaciji SDA i Stranka za BiH, a danas na relaciji SDA i SDP. Akteri se dakle ponekad mijenjaju, no taktika i strategija je jednaka – izazivanjem nezadovoljstva dijela stranačkih kadrova i međusobnim sukobima izvući što veći financijski kolač ili pak pozicije koje pripadaju Hrvatima.

Raspodjela financija

Sve započinje medijskim istupima stranačkih „nezadovoljnika“ i „neposlušnika“. Nastavlja se unutarstranačkim raspravama, sastancima i sjednicama. Slijedi odstupanje od dogovorenoga. Potom novi maksimalistički zahtjevi u kojima se traže pozicije ili novi zahvati u proračunu. Na koncu rezultat je najčešće popuštanje hrvatskih političara. To je praksa koja je trajala godinama počevši od prepuštanja ministarstva do nepravedne raspodjele financija iz federalnoga i županijskih proračuna u HNŽ-u, središnjoj Bosni ili pak gradu Mostaru.

Hrvatska se politika sve do posljednje krize nije znala nositi s tom vrstom igre što su na svojoj koži osjetili građani na većinskim hrvatskim područjima u BiH. Posve je jasno da i među bošnjačkim političarima i strankama postoje ogromni antagonizmi i nesuglasice, no te su nesuglasice rijetko kada uspjele ugroziti dobro osmišljeni plan koji ovoga puta provode stranke platforme. S druge strane, i hrvatski političari su htjeli igrati sličnu igru, no nikada nisu bili sposobni za nju. Znatno sposobniji su bili u razradi strategije koja se odnosila na vlastiti probitak.

Dugoročni gubitnici

Aktualni srednjobosanski i hercegovački „igrokaz“ se događa u trenutku kada je blitzkrieg SDP-a i SDA na hrvatske pozicije u središnjoj Bosni i na državnoj razini doživio potpuni poraz i kada su pokrovitelji platforme, SAD, sve više razočarani potezima samozvane Vlade Federacije BiH. A što dio bošnjačke politike dobiva takvim odnosom prema narodu koji pod svaku cijenu želi zadržati u zajedničkom entitetu? Kratkoročno dobiva koju poziciju više u vladama, agencijama, nadzornim odborima, dobiva i više novca iz proračuna... No dugoročno upravo bošnjačka politika gubi. Federaciju drži u permanentnoj krizi.

U potpunosti Hrvate dovodi do nepovjerenja u institucije države. Odvraća ih od Sarajeva. Istodobno suštinska životna pitanja kao što su pokretanje proizvodnje, bolja socijalna zaštita, prava radnika, rješavanje nacionalnog pitanja gura u zapećak. Već tijekom kolovoza trebali bismo doznati hoće li stranke hrvatskoga bloka po tko zna koji put nasjesti na dobro poznati scenarij.