Institucije BiH za najam daju 28 milijuna maraka

Zaključak Predsjedništva BiH kojim se drugi put traži iseljavanje federalnih institucija iz zgrade Predsjedništva, otvara pitanje konačnog raspetljavanja vlasničkih, suvlasničkih i podstanarskih odnosa u prostorima koje koriste državne i entitetske institucije ili njihova javna poduzeća.

Izmještanje institucija

Još 2011. godine državno predsjedništvo je od Vlade FBiH tražilo žurno izmještanje federalnih institucija iz zgrade Predsjedništva BiH, ali taj zaključak do danas nije realiziran. Riječ je o uredima predsjednika i dopredsjednika te zajedničkih službi FBiH. „Uzurpacija“ prostora u zgradi Predsjedništva BiH traje još od uspostave FBiH 1994. godine. I država i FBiH godinama muku muče sa smještajem svojih institucija. Većina državnih institucija nema svoje objekte. Trajno je riješeno samo pitanje smještaja SIPA-e, Granične policije, RAK-a, Centralne banke, Uprave za neizravno oporezivanje i Suda BiH. Neke od ostalih institucija koriste zgrade Parlamenta i Vijeća ministara, koje su zapravo adaptirani objekti predratne Skupštine SR BiH i Republičkog izvršnog vijeća. Ima i onih koji se još bore za prostor, kao što je MVP-a koje je u sporu sa Željeznicama FBiH oko vlasništva nad objektom u blizini Predsjedništva BiH. MVP još uvijek koristi dio te zgrade, ali se navodno razmatra i alternativno rješenje u slučaju da Ministarstvo izgubi sudski spor. Još veći je problem državnih institucija u drugim gradovima, Banja Luci, Mostaru i Tuzli pa ne čude planovi za gradnju ili kupovinu objekata za smještaj institucija BiH. Procjene su da trenutačno državnim institucijama treba oko 29.000 četvornih metara prostora.

Udvostručen iznos

U zadnjih pet godina udvostručen je iznos sredstava za zakup prostora, koji danas dostiže 28 milijuna KM. Institucije BiH na zakupljivanje različite imovine godišnje troše oko tri posto državnog proračuna. Ništa bolja situacija nije ni sa smještajem institucija FBiH pa je upitno gdje će biti smješteni predsjednik i dopredsjednici entiteta.