Isključenje Hrvata u FBiH dovelo do zastoja u državi

Europska unija upozorila je kako je politički zastoj oko državne vlasti rezultat nametanja političke volje najmalobrojnijem hrvatskome narodu. 
Ravnatelj Opće uprave za proširenje Stefano Sannino rekao je da EU ne namjerava nametati rješenja u Bosni i Hercegovini, koja je u potpunom zastoju i blokadi.

Stav EU-a

- Vidjeli smo da ne možemo previše napredovati ako nema potpore tri konstitutivna naroda. Jedan od pokazatelja je i to što je u jednom entitetu došlo do dogovora bez hrvatske sastavnice i sad imamo posljedice. Jedina prilika da se iz ovakve situacije iziđe jest članstvo u Europskoj uniji, na čemu treba raditi strpljivo i pomagati toj zemlji da se približi EU, rekao je Sannino na konferenciji koja se održavala u Bruxellesu. Time su samo dodatno istaknute razlike u pristupu na probleme u BiH koje imaju Europljani, odnosno administracija SAD-a. 
Proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana bila je, naime, tema na konferenciji koju je organizirala Zaklada “Konrad Adenauer” i Institut Prijatelji Europe i na kojoj su sudjelovali predstavnici europskih institucija, Haaškog tužiteljstva i zemalja regije. Konferencija koja se već nekoliko godina organizira u ovo vrijeme, protekla je u propitivanju spremnosti EU-a da nastavi s proširenjem i nakon Hrvatske, koja je završila pregovore i sljedeći tjedan potpisuje pristupni ugovor. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je kako je ovog tjedna poslao pismo ministrima vanjskih poslova svih zemalja članica u kojem ih je pozvao da podrže preporuku Europske komisije i da odrede datum početka pregovora s Crnom Gorom. Također je najavio da će poslati slično pismo u kojem će zatražiti da se Srbiji odobri status kandidata. Na konferenciji se čulo da se sve manje europskih zemalja zauzima za nastavak proširenja, iako ima upornih glasova koji i dalje to snažno zagovaraju.

Nova prigoda

Upravo zato, nekoliko dana prije summita EU-a 9. prosinca, još nije jasno hoće li zemlje članice podržati preporuke Europske komisije i odobriti početak pregovora s Crnom Gorom i kandidacijski status Srbiji. Na konferenciji je sudjelovao i glavni haaški tužitelj Serge Brammertz, koji je, između ostaloga, rekao da u srpskom entitetu u BiH negiraju ratne zločine i odbijaju spominjati genocid. Dodao je da i u drugim zemljama regije političari odbijaju priznati odluke Haaškog suda, navodeći primjer da u Hrvatskoj visoki dužnosnici na političkim skupovima pozdravljaju Antu Gotovinu, koji je osuđen u prvostupanjskom postupku.