Izdaju račune u nepostojećoj valuti

Kutija šibica četiri feninga, riblja konzerva sardina 1,73 KM, deterdžent 4,99 KM, konačan iznos računa 85,79 ili 27,84 KM... Ovo su samo neke od anomalija koje je Večernjakova inspekcija otkrila tijekom tjedna, provjeravajući kako trgovine i veliki prodajni centri u Federaciji BiH poštuju Zakon o unutarnjoj trgovini kojim je zabranjeno isticanje cijena proizvoda u nepostojećim apoenima.

Nezakoniti računi

Dok tržišni inspektori sjede u uredima, a Vlada i Ministarstvo trgovine donose zakon koji većina trgovina i trgovačkih lanaca ne poštuje, naši novinari su na licu mjesta provjerili s kojim se sve suptilnim trikovima služe trgovine pri prodaji svoje robe. U trgovačkom centru Tuš sve cijene proizvoda zaokružene su kako Zakon o unutarnjoj trgovini i nalaže - u pet feninga, kao najnižem apoenu u BiH, ali na blagajni na iznos od 94,15 KM i popust od 8,36, konačan iznos za naplatu obračunan je mimo pravila postojećeg zakona, u iznosu od 85,79 KM. U prodajnom centru Konzum cijena pola kilograma junećeg mljevenog mesa istaknuta je u nepostojećim apoenima i iznosi 5,59 KM. Iznos konačnog računa i istom prodajnom centru od 23,80 KM s uračunanim PDV-om obračunan je mimo Zakona o unutarnjoj trgovini i iznosi 27,84 KM. U trgovinama prodajnog lanca Mercator na nekoliko svojih artikala postavili su cijenu u nepostojećoj valuti, kao što je 1,73 cijena na riblju konzervu. Večernjakovi reporteri najveći broj artikala kojima cijena nije sukladna Zakonu o unutarnjoj trgovini, primijetili su u tržnom centru Best iz Viteza. Većina prehrambenih artikala nije zaokružena na pet feninga. Iznad obične kutije šibica izvješena je cijena u nepostojećoj valuti od četiri feninga. Zanimljiva je konstatacija vlasnika spomenutog prodajnog lanaca koji kažu da ne mogu podići cijenu na pet feninga kada u četiri imaju i zaradu i plaćene poreze. Prema Zakonu o unutarnjoj trgovini koji se primjenjuje u s početkom 2011. godine, trgovine, tržni centri, butici, ugostiteljski objekti, koji cijenu svoje robe budu izražavali u nepostojećim apoenima, bit će kažnjeni od 400 do 15.000 KM.

Zakon kasni pola godine

“Kako će trgovac vratiti 3 feninga”, pitaju se u Udruzi potrošača BiH, “kad takav apoen u platnom sustavu BiH uopće ne postoji”. Jedan je odgovor da se takve cijene zaokružuju i na za većinu kupaca benignim iznosima, trgovci zarađuju tisuće maraka čiste gotovine koja se ne treba uopće oporezivati. Zakon koji je nakon određenih promjena stupio na snagu još sredinom 2010. godine, jasno kaže da cijene robe i usluga moraju biti iskazane u domaćoj valuti, i to u apoenima koji su u optjecaju. Zašto zakon koji bi sankcionirao njihovo ponašanje već pola godine nije zaživio na terenu, dano je pojašnjenje da su trgovci morali “promijeniti” softverski sustav na svojim blagajnama. U inspekciji napominju da do sada iz tih razloga nisu imali mogućnost kažnjavati odgovorne, jer zakon daje šest mjeseci roka za usuglašavanje propisa te da bi se u ovoj godini krenulo u sankcioniranje prekršitelja. Navodno je već postojao sustav po kojem se cijena koja uključuje dva feninga zaokruživala na nula, a sedam je išlo na pet feninga, no mnogi se trgovci takvog sustava nisu pridržavali. Prema odluci Ministarstva trgovine FBiH, iznos novčanih kazni za zaokruživanje cijena predviđene su od 3.000 do 15.000 KM za tvrtku, od 400 do 2.000 KM za odgovornu osobu te od 500 do 1.500 KM za fizičku osobu.