Izetbegović pozvao da se spriječe nove frustracije među bh. Hrvatima

Nakon višegodišnjeg potiskivanja i minimiziranja problema, nezadovoljstvo Hrvata njihovom pozicijom u današnjoj BiH prihvaćeno je od svih političkih aktera unutar zemlje, ali i relevantnih čimbenika u međunarodnoj zajednici, kao jedno od ključnih pitanja za budućnost BiH.

Potreba poboljšanja

Sve do nedavno na hrvatsku institucionalnu neravnopravnost u BiH ukazivali su tek političari koji pretendiraju predstavljati bh. Hrvate. Danas, međutim, skoro da postoji opći konsenzus u potrebi poboljšanja položaja bh. Hrvata. Vrlo otvoreno na ovaj problem je tijekom posjeta Bruxellesu ukazao predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. S dužnosnicima EU-a razgovarao je o promjeni Ustava BiH, odnosno provedbi presude “Sejdić - Finci”. “Postigli smo određeni napredak, ali nismo još dobili konačan rezultat, jer je riječ o vrlo kompliciranoj stvari. Ne želimo ugroziti ili stvarati nove frustracije kod hrvatske etničke skupine u BiH. Zbog toga moramo donijeti sveobuhvatno rješenje koje će biti sukladno zahtjevima Suda u Strasbourgu i istodobno očuvati poziciju Hrvata koji su BiH u znatnoj manjini u odnosu na druge dvije etničke zajednice”, objasnio je Izetbegović u Bruxellesu. Kako bi provedbu presude “Sejdić - Finci” trebalo iskoristiti i za popravljanje institucionalne pozicije Hrvata u BiH, slažu se i drugi politički čelnici u zemlji. Pitanje je samo kako to postići, jer ni Bošnjaci ni Srbi ne žele ugroziti svoje pozicije da bi popravili hrvatsku. Pitanje izbora članova Predsjedništva i Doma naroda su praktična pitanja na kojima se Hrvatima, ako ništa drugo, može omogućiti da sami biraju svoje predstavnike u ove dvije institucije u kojima se štite prvenstveno nacionalni, pa tek onda građanski interesi. Istinska spremnost glavnih političkih aktera da se Hrvatima osigura mogućnost da sami biraju svoje predstavnike testirat će se vrlo brzo.

Korekcije ustava

Već na predstojećem sastanku šestorice lidera u Mostaru glavna tema razgovora bit će upravo korekcije daytonskog ustava u dijelu koji se tiče Predsjedništva i Doma naroda. Izborni inženjering na još jednim izborima sigurno bi prelio čašu nezadovoljstva kod jednog od tri konstitutivna naroda i značajno zaoštrio ukupne odnose u BiH. Teško da je takvo što u interesu bilo koga u ovoj zemlji, pa se traganje za najboljim rješenjem čini kao glavni politički zadatak u tjednima pred nama. Dobro je što je Bakir Izetbegović otvoreno progovorio o tome u sjedištu EU, jer je i pomoć Europe u traganju za rješenjem skoro pa neophodna.