Iznimno intrigantna priča o dr. Borisu Ćoriću

U sklopu Mostarskog proljeća 2013. dr. sc. Perina Meić održala je zanimljivo predavanje o dr. sc. Borisu Ćoriću, povjesničaru književnosti iz Kreševa, o temi – ‘Nada – književnopovijesna istraživanja dr. sc. Borisa Ćorića’, a u povodu 80. obljetnice njegova rođenja i 30. obljetnice smrti. Zbog čega ju je Ćorić toliko zaintrigirao?

Vrijedne studije

Priča o dr. sc. Borisu Ćoriću, o njegovu životu, iznimno je intrigantna. Ćorićevo djelo je izuzetno kvalitetno i na visokoj znanstvenoj razini. Zbog toga mi se čini nevjerojatnom činjenica da se o dr. Borisu Ćoriću i njegovu djelu šutjelo više od 30 godina. Na žalost, njegove vrijedne studije danas su teško dostupne široj javnosti. S druge strane, treba istaknuti da Boris Ćorić nije nepoznat akademskoj eliti. Na zadnja dva skupa na kojima sam govorila o Ćorićevu djelu uvjerila sam se s koliko poštovanja i uvažavanja znanstvenici iz različitih zemalja komentiraju njegov rad. Mislim da je prošlo previše vremena i da se Boris Ćorić treba na neki način rehabilitirati. Sa svoje strane dat ću sve od sebe da se njegova djela tiskaju ponovno i tako učine dostupnima široj javnosti.

Dr. sc. Meić ističe kako je Ćorić objavio niz zapaženih studija. Osobito je važna njegova studija o časopisu Nada za koju je i nagrađen davne 1979. Inače, Časopis Nada pokrenula je austrougarska vlast u BiH s ciljem propagiranja Kállayeve ideologije bosanstva. U javnosti austrougarska je vlada najavljivala časopis koji je trebao ponuditi kvalitetan kulturni i obrazovni sadržaj te prikazati Austro-Ugarsku promicateljicom napretka u BiH. Najavljivao se časopis koji će biti neutralan vjerski, nacionalno i politički. Stvarne namjere oko pokretanja časopisa vlada je, međutim, skrivala.

Skrivene namjere

Ipak, zahvaljujući B. Ćoriću danas znamo da je časopis, uz javno deklarirane, pozitivne ciljeve, imao još neke (skrivene) zadatke – npr. suzbijanje utjecaja hrvatskih i srpskih časopisa koji imaju uglavnom nacionalne tendencije, te sprečavanje nacionalnog buđenja u BiH. Situacija s časopisom Nada, zapravo je aktualna i danas? I danas svjedočimo silnom pritisku vlasti, izrazitoj ideologiziranosti medija koji, više ili manje očito, promiču političke i ideološke ciljeve bez obzira na volju naroda. Kad govorimo o časopisu Nada, ona nam, kako joj i ime kaže, daje nadu u to da se ideologiji, ma kako jaka bila, ipak možemo oduprijeti. Naime, Nada se, zahvaljujući prije svega hrvatskom pjesniku S. S. Kranjčeviću, uspjela othrvati Kállayevoj ideologiji i iz režimskog se časopisa transformirati u izrazito kvalitetan književni časopis. Uz to, zahvaljujući časopisu Nadi Sarajevo je postalo centar moderne hrvatske književnosti. Zbog svega ovoga i niza drugih činjenica vrijedi se vratiti studijama Borisa Ćorića. Prema mišljenju dr. Meić – može li znanstvenik ili književnik danas promijeniti nešto u društvu, baš kao što je to nekada činio Kranjčević s časopisom Nada? Mislim da može, samo je pitanje - koliko smo se spremni prihvatiti tako velikog izazova.