Jedna od rijetkih općina koja nije kreditno zadužena

U intervjuu s predsjednikom Općinskog vijeća Uskoplje Marinkom Krajinom razgovarali smo o položaju Hrvata u ovoj općini, projektima koji se rade, te o suradnji s drugim strankama.

• Objasnite ukratko, što se događa u Uskoplju, kako žive Hrvati u Uskoplju?

Na žalost, u cijeloj BiH većina građana teško živi. Bez obzira na nacionalnost u ovako uređenoj državi, bez značajnijih ulaganja u razvoj gospodarstva, većina građana teško živi. Globalna ekonomska kriza nije zaobišla ni BiH. Industrijska proizvodnja stalno pada, dok skoro na svim razinama proračunski deficit raste. U Uskoplju imamo 2714 zaposlenih, dok na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilježimo 3107 nezaposlenih osoba. Od ovih brojki ne možemo pobjeći i one najbolje oslikavaju trenutačnu gospodarsku i ekonomsku situaciju u našoj općini.

• Za nepotpune četiri godine koliko ste na mjestu predsjednika OV-a, kako ocjenjujete rad OV-a, jeli moglo bolje?

U ovom četverogodišnjem mandatu nije dolazilo do zastoja u radu Općinskog vijeća. Skoro sve zadaće koje su planirane programom rada Općinskog vijeća su realizirane. Također na učinkovit način se odgovaralo na sve zahtjeve gospodarskih subjekata kao i drugih pravnih i fizičkih osoba. Ono što posebno treba izdvojiti jest i usvajanje strategije razvoja općine i prostornog plana naše općine. To su strateški dokumenti bez kojih se ne može očekivati ni razvoj lokane zajednice. Na žalost, mi nemamo lokalnu radiopostaju pa tako naši građani često nemaju informacije o radu Općinskog vijeća. S obzirom na tešku poslijeratnu političku situaciju u našoj općini, danas je vidljiv pomak u međunacionalnim odnosima.

• Kako ocjenjujete suradnju s općinskim načelnikom, koji je iz reda SDA, u proteklom razdoblju i trenutačno, s obzirom na novonastalu situaciju o promjeni vlasti na svim razinama?

Konstruktivan i profesionalan odnos između načelnika kao izvršne vlasti i OV kao predstavničke vlasti je osnov za učinkovito funkcioniranje općina. Iako je Zakon o načelima lokalne samouprave načelnicima dao skoro apsolutnu vlast, statut općine Uskoplje nametnuo je od visoki predstavnik tako da konstitutivni narodi po važećem statutu imaju mogućnost zaštite nacionalnih interesa. Kriza vlasti na višim razinama nije utjecala na političke odnose u našoj općini. Mi smo godinama gradili partnerski odnos koji još uvijek dobro funkcionira. Svima je postalo jasno da preglasavanje i neuvažavanje drugoga može samo kočiti razvoj i prosperitet lokalne zajednice.

• Koji su najznačajniji realizirani projekti općine Uskoplje u proteklom razdoblju, koji su to daljnji planovi za razvoj općine?

S obzirom na proračun, u našoj općini dosta se ulaže u prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu. Na žalost, ne možemo previše biti zadovoljni s potporom viših razina vlasti. U skladu s mogućnostima izdvajamo sredstva kako bi napokon dovršili izgradnju zgrade Općine, dječjeg vrtića, uređenje poduzetničke zone i drugih važnih projekata. Naša općina je jedna od rijetkih koja nije kreditno zadužena. Smatram kako treba tražiti kreditno zaduženje općine kod Razvojne banke u svrhu realizacije kapitalnih projekata, kako bi napokon riješili problem vodoopskrbe gradskog područja. Za vodovod Lanište postoji urađena projektna dokumentacija i u najkraćem mogućem roku treba pristupiti realizaciji tog projekta, kao i rekonstrukciji gradskih prometnica. Ono što je jako bitno, jeste i podrška izgradnji Ski centra „Raduša“. Usvajanjem strategije razvoja definirani su strateški ciljevi razvoja općine i potrebno je osigurati da se u što većoj mjeri realiziraju.

• Što je s donacijama za povratnike i mlade bračne parove koji žele ostati živjeti i raditi u Uskoplju?

Na području naše općine tijekom domovinskog rata oštećeno je preko 70% stambenih i gospodarskih objekata. Na žalost, još uvijek jedan dio porušenih objekata nije obnovljen. U proteklom periodu najznačajniji donator je Vlada Republike Hrvatske. Još 2009. godine 20 korisnika s područja naše općine potpisalo je ugovor s resornim ministarstvom Republike Hrvatske o darivanju osnovnog građevnog materijala. Materijal još uvijek nije isporučen zbog blokade, jer je Uprava za neizravno oporezivanje BiH donijela odluku da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ne može biti formalni korisnik tog materijala. Osobno sam u više navrata slao dopise i pozivao mjerodavne da se ovaj problem riješi, ali na žalost još uvijek se nije ništa promijenilo. Zaista je nerazumljivo da mjerodavni u BiH sprječavaju donacije za svoje građane. Krajnje je vrijeme da se postigne dogovor i da se nastavi program pomoći Vlade RH za obnovu i izgradnju obiteljskih domova prognanim Hrvatima i mladim bračnim parovima u BiH.

• U kojoj mjeri mladi i obrazovani ljudi imaju prostora ostati živjeti u Uskoplju nakon završenog studija, kad znamo da se svakim danom sve više i više mladih seli, odnosno ne vraća u rodni kraj po završetku studija. Kako im omogućiti perspektivu i bolju budućnost?

Iz osobnog iskustva poznato mi je da je nakon završenog školovanja teško pronaći adekvatno radno mjesto. Pravna nesigurnost i složena politička situacija u državi zasigurno ne privlači potencijalne investitore i otvaranje novih radnih mjesta. Mladi ljudi ne bi trebali pasivno promatrati postojeće anomalije u našem društvu. Veza između mladih i tijela vlasti mora biti dvosmjerna. Institucije vlasti moraju odgovoriti na potrebe i probleme mladih. Također i mladi trebaju dati svoj doprinos i predložiti realne mjere za poboljšavanje njihovih uvjeta života. Mlade treba poticati da se uključe u sve sfere društvenog života. Zajednički trebamo graditi sustav

• U razgovoru s Uskopljanima stječe se dojam da se većina žali na vrlo monotonu situaciju u gradu, ne dešava se puno toga, nedostaje kulturnih, zabavnih i drugih sadržaja. Vaš komentar o tome?

Općina Uskoplje iz godine u godinu izdvaja sve više proračunskih sredstava za ove namjene. Uskopaljske jeseni su jedna od najvećih kulturnih manifestacija u regiji. Zasigurno bi takvih sadržaja trebalo biti više.