U ovome trenutku između Hrvatske i Srbije postoji samo šest otvorenih pitanja, no sva su na stolu i radi se na njihovu rješavanju. Najteže je od njih pitanje nestalih, a preostala se odnose na izbjeglice, sukcesiju, manjine, granicu i gospodarstvo. Sve te teme otvorit će se i tijekom dvodnevnog službenog posjeta predsjednika Ive Josipovića Srbiji.
Kako do imovine poduzeća
O pitanju nestalih Srbija sve više i bolje surađuje, a konkretan rezultat su i žrtve agresije koje se pokapaju u Sotinu. Stalno se dojavljuju lokacije na kojima su pokopane žrtve, no problem su sekundarne i tercijarne grobnice. Utvrđivanje njihovih lokacija ovisi isključivo o dojavi ljudi koji su sudjelovali u skrivanju zločina. Hrvatska od Srbije očekuje informacije za lokacije Berak, Tenja, Antin, Ovčara, Petrovci, otok Šipan, Banski Kovačevci.
Kao posljedica rata ostao je i problem izbjeglica. On se svodi na povrat stanarskog prava i mirovine. Hrvatska ima program zbrinjavanja i njime se izbjeglicama dodjeljuju zamjenski stanovi koje kasnije mogu otkupiti pod uvjetima povoljnijim od tržišnih. Oko 10.000 ljudi prima mirovinu iz Hrvatske, ali ih puno više traži to pravo. Treba, međutim, utvrditi koliko je ljudi doista svojim radom u Hrvatskoj steklo pravo na mirovinu.
Sukcesija je i dalje neriješeno pitanje. Hrvatska od Srbije traži i točne podatke o novcu iz bivše Jugoslavenske narodne banke, kompletan popis imovine koju je bivša Jugoslavija imala u inozemstvu, otvaranje arhivske građe te povrat umjetnina. Srbijanska strana poteže pitanje imovine poduzeća. No, poduzeća su imala svoju imovinu s obje strane granica i hrvatska strana smatra da se to pitanje treba riješiti bilateralnim ugovorom. U odnosu na granicu, sporna je linija na Dunavu. Srbija traži da se granična crta povuče sredinom rijeke, dok Hrvatska stoji na poziciji da treba slijediti granice koje su ucrtane u katastarskim knjigama. Najspornije su Šarengradska i Vukovarska ada kojima se koriste građani Hrvatske.
Negativna uloga
O temi manjina očekivati je da će predsjednik Josipović tijekom boravka u Srbiji objašnjavati što se događa u Vukovaru i drugim mjestima u kojima se skidaju ploče s ćiriličnim natpisima. Gospodarstvo je tema u kojoj su političari češće imali negativnu nego pozitivnu ulogu. Između Hrvatske i Srbije postoji velik gospodarski potencijal koji nije iskorišten. Trgovinska razmjena lani je iznosila ni 700 milijuna eura (Hrvatska je izvezla robu vrijednosti 417 mil., a uvezla za 217 mil. eura). Na srbijanskom tržištu registrirano je samo 55 tvrtki iz Hrvatske, dok je u Hrvatskoj registrirano samo 13 tvrtki sa sjedištem u Srbiji.
>> Josipović i Nikolić neće razgovarati o tužbi za genocid
>> 'Zašto Josipović odlazi srpskom radikalu Nikoliću?'
Preuzeto sa www.vecernji.hr