Kamatne stope trebale bi padati do kraja 2011.

UniCredit banka započela je pravu utrku snižavanja kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini, što su uz određene iznimke prihvatile i ostale banke, iako stanje s rizikom tržišta kakvo je BiH u cijelosti nije pogodno za takve poteze. Posebno je značajno to što je ova banka ponudila puno povoljnije stambene i gotovinske koji su prilagođeni potrebama stanovništva, ali i gospodarstva.

Stambeni zajmovi

Tako su iz kreditne ponude ove banke izdvojili kratkoročni gotovinski zajmovi sa ili bez jamaca po kamatnoj stopi 5,55% i u efektivnu kamatnu stopu od 7,51%. Tu su i dugoročni gotovinski zajmovi s ili bez jamaca s rokom otplate do tri godine po kamatnoj stopi 6,66%, dugoročni gotovinski zajmovi bez jamaca s rokom otplate preko tri godine po kamatnoj stopi 8,88%, kao i dugoročni gotovinski krediti s jamcima i rokom otplate preko tri godine po kamatnoj stopi 7,77%. Stambeni zajmovi s hipotekom na nekretninu i rokom otplate do 25 godina kreću se s kamatnom stopom od 6,66% dok je kamatna stopa na stambene zajmove bez hipoteke i s rokom otplate do 10 godina iznose 7,77%. Ovakva odluka UniCredita isključivo je konkurentski orijentirana i već je imala sličan odgovor kod ostalih banaka u Federaciji BiH. Na sličan način ranije su, ali ne toliko drastično, postupili u Raiffeisen banci, Intesa banci kao i Sparkasse te ProCredit banci. Nakon posljednje akcije UniCredita očekuje se dalje klizanja kamatnih stopa i kod ovih banaka. Valja reći da se kretanje Euribora (referentne europske međubankarske stope) nije značajnije mijenjalo, znači nije došlo do ‘pojeftinjenja’ novca te stoga banke jedino ove korekcije vrše na uštrb svoje zarade, odnosno marže.

Rizik zemlje

Ovakav potez je i rezultat povećanog priljeva depozita u banke budući da građani u nekoliko posljednjih godina sve manje ulažu novac u rizična burzanska poslovanja koja su pod utjecajem raznih globalnih potresa. Inače, na visinu kamate uz kretanje EURIBOR-a, utječe kreditni rejting odnosno rizik svake pojedinačne zemlje u koju se novac plasira te sami iznos bankarske marže kao i drugi neželjeni učinci kao što su loši kreditni plasmani koji su u tranzicijskim zemljama, kakva je i BiH te njezina politička kriza uvijek veliki.