Kinezi se vraćaju u Kinu jer ne žele da im djeca idu u školu u BiH

Iako su se nakon završetka rata Kinezi u većem broju naseljavali u Sarajevu, u posljednje vrijeme je primjetno kako ih još mali broj živi u glavnom gradu. Naime, već duže se može primijetiti kako su pojedine radnje koje su držali Kinezi u općini Stari Grad zatvorene, kao i da su neki punktovi na otvorenom gdje su trgovali, primjerice na mostu Drvenija, ostali bez Kineza. Teško je dati odgovor na pitanje je li recesija otjerala Kineze iz Sarajeva ili je u pitanju nešto posve drugo. U tom smislu važno je podsjetiti na neke druge činjenice.

U školu u Kinu

Naime, u Sarajevu nije postojala ni do sada klasična kineska četvrt svojstvena onoj na Zapadu s lampama u obliku fenjera i na 
kineskom ispisanim nazivima prodavaonica i restorana.

Postoje tek pojedine lokacije kakve su u sarajevskim naseljima Buća potok, Boljakov potok i Rajlovac kao mjesta gdje su se pored svojih domaćina naselili Kinezi koji žive od trgovine jeftinom, azijskom robom.  

Samo četiri trgovine ostaci su iz prvih postratnih godina čuvene kineske tržnice u Rajlovcu, kraj Sarajeva. Tu se još uvijek mogu naći dječje igračke, ukosnice, plastični stolnjaci i vaze, jeftina kozmetika upakirana u kartonske kutije, s kojih se smiješe gejše crveno našminkanih usana. Čini se da je recesija doista pogodila i sarajevske Kineze, jer posla skoro da i nema. S druge strane, informacije, a do njih je teško doći kada su u pitanju Kinezi, otkrivaju kako se Kinezi vraćaju u Kinu, jer ne žele da im djeca ovdje idu u školu. Naime, čim djeca napune sedam godina, majke ih vode u Kinu, očevi ostaju raditi još neko vrijeme, a zatim se i oni vraćaju. Neki traže i azil.

Imaju vize

Za razliku od Statističkog zavoda Srbije, prema čijoj evidenciji u Srbiji živi 60 tisuća Kineza, Statistički zavod Federacije BiH nema podatke o broju Kineza nastanjenih na prostoru Federacije BiH.

Prema neslužbenim podacima, a koji su se najčešće spominjali u medijima, navodno u Bosni i Hercegovini živi između 10 i 12 tisuća Kineza. Oni koji borave u Bosni i Hercegovini imaju studentske, radne ili turističke vize koje im daju pravnu sigurnost za nesmetan, ali vremenski ograničen boravak.

U trenutku kada im isteknu vize, neki od njih traže azil. Prema dostupnim podacima, sedmero državljana Kine koji su do sada tražili azil u Bosni i Hercegovini podnijeli su ovaj zahtjev u trenutku kada im je Služba za poslove sa strancima nakon isteka viza donijela rješenje o protjerivanju. Prema informacijama Ministarstva sigurnosti, nijedan od ovih zahtjeva nije pozitivno riješen, tako da su svi Kinezi tražitelji azila podnosili tužbe Sudu BiH koji ih je, opet, odbijao kao neosnovane.