Kolumna

Bosna i Hercegovina od Balkanskog kongresa do Berlinskog procesa

Bosna i Hercegovina od Balkanskog kongresa do Berlinskog procesa
01.10.2021.
u 09:42
Pogledaj originalni članak

Srednjovjekovna Bosna šaptom pade pod Turke 1463. godine, a Hercegovina (Zemlja humska), uz veliku buku osmanlijskih talambasa, dva desetljeća poslije. No, nakon dugo vremena u “tamnom vilajetu”, prostori današnje BiH odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine postali su dijelom Europe. Tada je Bosna i Hercegovina dobila današnje ime i granice u najvećoj mjeri. Na Berlinskom kongresu sudjelovali su predstavnici Njemačke, Austro-Ugarske, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Osmanskog Carstva, a predsjedao je njemački kancelar Otto von Bismarck! Što nešto previše sliči vremenu današnjem! Zapadne sile bile su jako zabrinute zbog porasta utjecaja Rusije na Balkanu i Bliskom istoku. Nešto slično vremenu današnjem! Na kongresu u Berlinu kneževine Srbija i Crna Gora postale su neovisne države, ali je teritorij koji su dobile Sanstefanskim mirom znatno smanjen. Austro-Ugarska je dobila pravo na zaposjedanje Bosne i Hercegovine, što je označilo veliku prekretnicu u političkom, gospodarskom i kulturnom pogledu. No 1908. dolazi do austrougarske aneksije BiH, što nije bilo po volji Srba i muslimanskog stanovništva, uz veliko ogorčenje u Srbiji. Samo šest godina potom uslijedio je Sarajevski atentat koji je bio okidač za početak Drugog svjetskog rata. Poslije rata prostori BiH našli su se u Kraljevini Jugoslaviji, a uoči Drugog svjetskog rata u trima banovinama: Banovini Hrvatskoj, Vrbaskoj i Drinskoj. U tijeku Drugog svjetskog rata BiH se našla u NDH, uslijedili su ZAVNO BiH i AVNOJ, kojima su određene granice BiH u sastavu komunističke Jugoslavije. Badinterovom komisijom odlučeno je da raspadom komunističke Jugoslavije granice bivših republika budu granice novih država. No, uslijedila je agresija Miloševićeva režima, a potom i razni pregovori o novom ustroju BiH. Uspostavljen je mir i donesen Ustav BiH, zapravo Aneks IV. Daytonskog sporazuma. Koji se nakon naknadnih izmjena pretvorio u veliki nesporazum. Razne rezolucije, presude i slično nisu riješile problem BiH. Bh. Hrvati traže da im se vrati ustavna jednakopravnost s drugim dvama konstitutivnim narodima, koja je ukinuta aneksima visokih predstavnika i Barryjevim izbornim pravilima. Većina bošnjačkih političkih struktura zalaže se za unitarnu BiH, a Srbi nastoje učvrstiti svoj entitet, inače prijete secesijom.

Dosta je toga BiH prošlo od Berlinskog kongresa do Berlinskog procesa, summita zemalja zapadnog Balkana. Berlinski proces 2014. godine pokrenula je njemačka vlada u cilju promoviranja regionalne suradnje kako bi približila zemlje zapadnog Balkana Europskoj uniji. Može li Berlinski proces za BiH značiti novi Berlinski kongres i ponovno je vratiti u okrilje Europe?

Nevjerojatno je to da je Bosna i Hercegovina, čiji naziv počinje slovom B, vezana uz brojne pojmove koji počinju istim slovom, od Balkana, bana Kulina, Bospora, Budima (Budimpešte), Beča, banovina do Beograda, Badinterove komisije, Berlina, Bruxellesa… Po nekima, ovisi i o političkoj klimi u Banjoj Luci, a po nekima i o – Bakiru (Izetbegoviću)! Još je nevjerojatnije to da puno toga na brdovitom Balkanu danas sliči događanjima na Berlinskom kongresu, a još više na početak 90-ih godina prošloga stoljeća. Ima li Europa novog Bismarcka kao na Berlinskom kongresu, ima li nekoga u Americi tko može učvrstiti temeljna načela Daytonskog sporazuma? Jer daytonska BiH američko je čedo koje je na uzdržavanje predano Europskoj uniji. Puno toga ovisit će i o novoj vlasti u Njemačkoj, ali i Christianu Schmidtu. U Sarajevo je stigao Matthew Palmer, posebni izaslanik SAD-a, zadužen za Izborni zakon, s formulom: jedna zemlja, dva entiteta i tri naroda!

Ursula von der Leyen prošetala je brdovitim Balkanom, sad joj je puno toga jasnije. Nadamo se da balkansko bure baruta i uzavreli bosanski lonac neće zastrašiti Berlinski proces i druge inicijative koje nastoje zapadni Balkan približiti Europi. I da se BiH neće dogoditi kao Mujinu poznaniku koji je izgubio posao. Mujo ga upita:

- A zašto si izgubio posao?

- Bio sam, jednostavno, tehnološki višak – odgovori poznanik.

- A što si ono ti po zanimanju? – priupita Mujo.

- Ja sam tehnolog – odgovori.

- Pa dobro, bar si u struci – prokomentira Mujo.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.