Uvijek se u velikom tjednu sjetimo one Krležine: "Što može mali hrvatski čovjek na europski Veliki petak?!" Iako je te riječi Krleža napisao još prije stotinjak godina, aktualne su i danas u vrijeme najveće krize u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. Na Veliki petak svaki se kršćanin može nadati Uskrsnuću pa tako i mali hrvatski čovjek na novovjeki europski Veliki petak! Uskrsnuće ga može učiniti velikim. Ovo posebno vrijedi za Hrvate u BiH, koji su dio jedinstvenog hrvatskog nacionalnog korpusa. Hrvat je Hrvat ma gdje bio, u Republici Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, čitavoj Europi, Americi, Australiji… U svakom žitu ima kukolja pa se ponegdje poneka osoba koja se naziva Hrvatom s tom činjenicom baš i ne slaže. Ili sama sebi i drugima laže.
I dok traje krvava Putinova agresija na Ukrajince, iz sarajevskih unitarističkih struktura, odjevenih u prozirno građansko ruho, nastavlja se prava medijska invazija na gotovo sve što je hrvatsko, ne štedeći ni europske i američke političke institucije i dužnosnike jer uporno ponavljaju kako je BiH jedna država dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda koji moraju biti jednakopravni. Pri tom su posebno grlati neki fikusi u sarajevskom "multi-kulti" ružičnjaku. Vjerojatno se neki od njih ne slažu sa svojim mišljenjem, ali divane što i ne misle jer im uloga hrvatskog fikusa u sarajevskom "multi-kulti" ružičnjaku previše miriše. Objese (hrvatsku) kravatu oko vrata, uzmu (hrvatsku) kemijsku olovku (Penkala) i ošini po prašini! K'o Maksim po diviziji. Pa tako jedan od njih "tvrdi" kako Hrvati u BiH nisu dostojni slobode, da uopće ne spadaju u Europu. Pri tom ne štedi ni hrvatske institucije u RH, članici EU-a i NATO-a. Hrvati u BiH baštinici su svega hrvatskoga. I Boškovića, i Tesle, i Vrančića, i Penkala, i hrvatskih nobelovaca, i Modrića i svih hrvatskih velikana i brendova. Prije dolaska Osmanlija golema većina žitelja na prostoru BiH (Humske zemlje) bili su katolici, pripadnici europske Crkve, što je lako provjeriti u arhivima. Kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, članica franjevačkog reda i blaženica, koju zovu posljednjom bosanskom kraljicom, umrla je u Rimu, a Rim je valjda u Europi. Bosanski i hercegovački katolički svećenici školuju se u Europi i donose europske vrijednosti u BiH. Ne samo katolicima već svima u BiH. Hercegovački fratri donijeli su iz Europe oko dvije tisuće knjiga iz područja medicine pa su zahvaljujući njima nastale fratarske ljekaruše po kojima su liječeni i osmanlijski velikaši. Fra Didak Buntić slao je Hercegovce na studije u Europu da bi mogli biti profesori u širokobriješkoj Klasičnoj franjevačkoj gimnaziji. I sad po nekima Hrvati u BiH nisu zaslužili biti dio Europe. Ma, nemoj! A bili su već odavno, odavno. Koliko su Hrvati na prostoru BiH dio ukupnog hrvatskog nacionalnog korpusa, na najrječitiji način govore brojke. Još krajem 19. stoljeća na prostoru BiH bio je velik broj članova Matice hrvatske. Prema dostupnim podacima, početkom 20. stoljeća na prostoru BiH Matica hrvatska imala je 38 ogranaka, a najviše članova bilo je u Sarajevu – 204! Ej, 204 člana. Mostar je tada imao 95 članova Matice, Tuzla više od 30, Travnik također. Zanimljivo je to da je među članovima bio znatan postotak muslimana! Već stoljeće i pol, zahvaljujući franjevcima Europljanima, u Mostaru tiskara tiska knjige i novine.
Stjepan Radić je u vrijeme prve Jugoslavije imao velik postotak pristaša u hrvatskom puku na prostoru BiH, što je jedan od pokazatelja koliko su svi Hrvati i tada činili jedinstven nacionalni korpus. Samo četiri godine nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika (1967. godine) nastala je Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku (1971. godine). Što može rječitije govoriti o nacionalnom i kulturnom jedinstvu Hrvata i u SFRJ-u!? Početkom velikosrpske agresije jedinstvo Hrvata spasilo je i Hrvatsku i BiH. A jedino RH može povesti BiH u EU i NATO. Gotovo sve političke strukture u RH zalažu se za jednakopravnost svojih sunarodnjaka u BiH, njezinu cjelovitost te za članstvo u EU i NATO. A fikusi sarajevskog "multi-kulti" ružičnjaka natječu se u tome tko će pogrdnijim "epitetima" i etiketama "nagraditi" one koji su najviše doprinijeli BiH i koji joj najviše mogu pomoći. Nema bh. političkog cirkusa bez politikantskih klaunova i "multi-kulti" fikusa! Nezahvalnost je najgora ljudska osobina, a pogubnost zaborava lijepo je pojasnio Milan Kundera u romanu "Knjiga smijeha i zaborava". Da se i mi našalimo na račun zaborava. Mujo kasno dolazi doma, a Fata ga upita:
- Mujo, sjećaš li se ti one Hurem iz turske TV serije "Sulejman Veličanstveni"?
- Joj, kako se ne sjećam, moja Fato, tko može zaboraviti Hurem? - odgovori Mujo.
- A, ulje, ulje si zaboravio, a?! - prekori ga Fata.