Poslije višednevne napete situacije, slanja bezbroj poruka i optužbi, u četvrtak, 24. veljače, u ranim jutarnjim satima Rusija je napala Ukrajinu. Napad je to koji je za mnoge bio očekivan pri čemu su se samo razlikovala očekivanja o razmjerima i intenzitetu ruske invazije. U isto vrijeme svijet je jedinstven da je odluku o početku invazije donio samo jedan čovjek – Vladimir Vladimirovič Putin (70). O Putinu se mnogo toga zna, a opet riječ je o čovjeku o kojemu se unatoč tome zna samo ono što Kremlj želi da se zna. O Putinu se danas govori kao o predsjedniku ali i bivšem sovjetskom špijunu i pripadniku KGB-a. Putin je rođen 7. listopada 1952. godine u Sankt Petersburgu i trenutačni je predsjednik Ruske Federacije. Na mjestu predsjednika zamijenio je Borisa Jeljcina još 2000. godine nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima. Putin je na mjestu predsjednika zatekao uništenu i devastiranu zemlju te je od prvoga dana, od kako je na vlasti, uveo čvrstu ruku i počeo dizati Rusiju. Kroz godine Rusija je rasla i napredovala što se vidi na svakom koraku te je najveća država svijeta ponovno vratila epitet super sile. Putin je na mjestu predsjednika zatekao i brojne oligarhe koji su se obogatili do neslućenih razmjera, a koje je on obuzdao dok su drugi, koji se nisu slagali s njegovim radom i metodama, napustili državu. U isto vrijeme radio je na modernizaciji ruske vojske koja je kroz godine aktivirala brojne vrste naoružanja koje nemaju pandana na svijetu i smatraju se najmodernijim naoružanjima na svijetu.
Kada je riječ o njegovom djetinjstvu poznato je da je s obitelji živio u oronulom i skučenom stanu, bez tople vode, kojega su dva desetljeća dijelili s još dvije obitelji. Poznato je i kako je njegov djeda bio osobni kuhar Lenjina i Staljina. Svjetski mediji su pisali kako u stanu nije bilo niti kade, a da se zahod nalazio u ormaru koji je bio uglavljen ispod stubišta. U tome stanu Putinovi su živjeli više od dva desetljeća. Kao dijete odlazio je u teretanu, a otac ga je tjerao da se bavi boksom od čega je odustao kada je na jednom od treninga mu slomljen nos. Poslije toga je odlučio vježbati sambo koji je poznat kao svojevrsna borilačka vještina u kojoj su kombinirani džudo i hrvanje. Brzo je učio i napredovao tako da mu je sambo promijenio život i omogućio da se suprotstavi većim i jačim mladićima. Isto tako kroz sambo je dobio i niz novih prijatelja s kojima je ostao u vezi do danas. U isto vrijeme je se školovao pa je tako 1975. godine diplomirao pravo na sveučilištu u Lenjingradu. Još dok je studirao regrutiran je u KGB. Obučavan je za kontrašpijunažu te prvo unutar KGB- počeo raditi u „Drugom odjeljenju“ odakle je prebačen u „Prvo odjeljenje“ gdje su mu zadaće bile nadzor stranaca i konzularnih službenika u Lenjingradu. Navodno je njegov pseudonim bio drug Platov. Tijekom obuke postao je specijalista kontraobavještajne službe pri čemu su njegove analitičke sposobnosti dobile visoku ocjenu dok je njegov karakter ocijenjen negativno. Odatle odlazi u Njemačku Demokratsku Republiku gdje kao špijun boravi od 1985. do 1990. godine. Mediji su pisali kako je 1989. godine, u Dresdenu, sam obranio zgradu KGB-a i to tako što je izašao pred demonstrante.
U tadašnji SSSR Putin se vraća 1990. godine, odnosno odmah poslije rušenja Berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke. Kao diplomirani pravnik, ali i bivši pripadnik KGB-a, već u lipnju 1990. godine počinje raditi na sveučilištu u Lenjingradu. Usporedo se uspinje i u politici pa tako 1991. godine postaje šef Međunarodnog odbora u Uredu gradonačelnika Sankt Petersburga. Nastavlja politički rasti I napredovati tako da pet godina kasnije seli u Moskvu gdje postaje član administracije predsjednika Borisa Jeljcina koji ga je postavio na mjesto prvog zamjenika direktora predsjedničke administracije zaduživši ga za odnose s 89 državnih regija. Kao bivši pripadnik KGB-a tijekom 1998. i 1999. godine postao je šef Federalne službe sigurnosti Ruske federacije (FSB) koja je jedna od nasljednica bivšeg KGB-a. U Moskvi je vrlo brzo postao jedan od najmoćnijih ljudi Rusije pa mu je tako, između ostaloga Jeljcin ponudio mjesto premijera, a onda nakon Jeljcinove iznenadne ostavke i privremenim predsjednikom. U svibnju 2000. godine održani su predsjednički izbori kada Vladimir Putin pobjeđuje u prvom krugu. Sve poslije toga sada je već poznato jer je Putin kroz godine stvorio novu moćnu Rusiju, a on postao jedan od najmoćnijih ljudi na svijetu. Još kao premijer, a i kao predsjednik, istakao se kao nepopustljivi borac za ruske interese što je pokazivao kroz rat u Čečeniji ali i obračunu s teroristima koji su napadali gradove širom Rusije.
Na taj način Putin je postao najpopularniji političar u Rusiji ali i sve ono što Boris Jeljcin nije bio, a što je Rusima smetalo. Vrlo brzo se istakao svojim autokratskim načinom vladavine, za razliku od Gorbačova i Jeljcina, a što je rezultiralo kritikama sa zapada na koje se Putin nije previše obazirao. Između ostaloga donio je i odluku o povratku privatizirane imovine od strane ruskih oligarha. Tijekom godina, koristeći razne načine, Putin je sve vrijeme opstajao na vrhu države pa je tako malo bio predsjednik, a malo premijer. Tu je veliku podršku imao od Dmitra Medvjedeva. U isto vrijeme bilježila su se ubojstva novinara koji su pisali protiv režima kao i neugodnosti i maltretiranja koja su doživljavali oporbeni političari. U svijetu se puno pisalo o trovanju i smrti pukovnika ruskih tajnih službi Aleksandra Litvinjenka koji je prebjegao u Veliku Britaniju. Bio je popularan i među građanima pa je tako postao viralan video snimak kada je jednome od oligarha, koji nije isplaćivao plaće radnicima, a koji su se žalili Putinu, zapovjedio pred kamerama da još tijekom toga dana mora isplatiti zaostale plaće. Na isti način se ponio i na početku pandemije korona virusa kada je jednostavno donio odluku da sve ljekarne, koje su bez razloga podigle cijenu zaštitnih maski, zabrani dalji rad. Dobitnik je i brojnih nagrada pa ga je magazine Time 2007. godine proglasio za osobu godinu. Bio je nominiran i za Nobelovu nagradu za mir.
Ruski mediji su kroz godine donosili i snimke Putina kako vozi borbeni avion, posjećuje podmornice, ulazi u tenkove… Poznate su i njegove fotografije kako, gol do pasa, jaše ili pliva, ribari, bavi se džudom, igra hokej… Nosilac je crnog pojasa 6. dan u džudu i karateu. Kada je riječ o Putinom privatnom životu poznato je kako je bio oženjen s Ljudmilom od koje je se razveo nakon 30 godina braka. Iz toga braka Putin ima dvije kćerke – Mariju i Jekaterinu. Tijekom 2008. godine počele su kružiti glasine da je u vezi s bivšom gimnastičarkom Alinom Kabajevom koja je 31. godinu mlađa od njega. Mediji su pisali kako je Alina 2015. godine u jednoj privatnoj klinici u Švicarskoj rodila sina Putinu. Kroz godine je povezivan da je u vezi s mnogim ljepoticama što nikada nije potvrđeno. Poznato je i kako tečno govori njemački jezik kao i da da se sporazumijeva na engleskom i francuskom jeziku. Poznato je i kako je veliki ljubitelj životinja pa se tako fotografirao i sa sibirskim tigrovima. Ima i ženku crnog labradora retrivera Koni koja mu je kućni ljubimac. Poznato je i kako je i danas, unatoč godinama, i dalje aktivan pa tako redovito diže utege i pliva. Mediji prenose i kako Putin, od straha da ne bude otrovan, na banketima ne jede. Opterećen je i virusom Covid 19 pa se tako sastanci u Kremlju odvijaju za stolom koji je dug desetak metara. Putin redovito sjedi na čelu stola, a gosti sa druge strane daleko od njega. U njegovom uredu nema računala i interneta, a on svoju komunikaciju održava preko starih telefona i veza koje su zaštićene. Pod stalnom zaštitom je specijalne postrojbe unutar FSB-a koja je odgovorna samo njemu i njenom zapovjedniku.
U više navrata tijekom proteklih godina pojavljivala su se informacije o bogatstvu Vladimira Putina za koje su njegovi protivnici govorili da se mjeri desetinama milijardi dolara. Prošle godine je objavljen i dokumentarni film Alekseja Navalnoga o veličanstvenom zdanju koje se nalazi na obali Crnoga mora, a koje je nazvano „Palača za Putina“. Kroz dva sata film pokazuje zgradu od 18.000 četvornih metara pri čemu je njen okolni prostor veći 40 puta od Kneževine Monako. Navodno kako je u njenu izgradnju utrošeno oko 1,12 milijardi eura. S objavom toga filma Kremlj je demantirao da je ona u vlasništvu Vladimira Putina, a javio se i njegov prijatelj iz djetinjstva Arkadij Rotenberg koji je za medije kazao kako je palača zapravo njegova.
Kolumna