Odlazak Trumpa pratile su trupe. No, Trump je kazao da će se vratiti u Bijelu kuću, uvjeren da ga nikakve mreže neće moći spriječiti. Možda Trump ipak ima moć sličnu Chucku Norrisu koji je otvorio profil i na teletekstu. Snaga trumpizma je u 75 milijuna njegovih pristaša i nisu svi sirotinja. Na inauguraciji Joe Bidena pilo se vino hrvatskog podrijetla. O žilavki i blatini nije se ni razmišljalo jer je poznato da je žilavka za smijeh, blatina za grijeh, a Bidenu nije ni do smijeha ni do grijeha. Amerika je trenutačno podijeljena i uzduž i poprijeko, a svijet po svim dimenzijama. Trump planira povratak u Bijelu kuću, a Biden planira povratak u zajednički NATO, Pariški sporazum, WTO, povratak u bliske odnose s EU-om.
Nadamo se da će Biden znati kako na najbolji način pomoći u rješavanju niza otvorenih pitanja vezanih za balkansko bure baruta i proključali bosanski lonac. Političko Sarajevo uvjerava javnost da je Biden zagovornik građanske BiH. No, Bidenova administracija valjda zna da se po građanskom modelu (jedan čovjek – jedan glas) biraju općinska i gradska te županijska vlast i Zastupnički dom Federacije. Iznimka je Mostar, možda “samo” zato što u Mostaru Bošnjaci nisu u većini? No, da bi se ostvarila konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda, postoje Dom naroda FBiH i državni Dom naroda. No, zbog Petritschevih amandmana i Barryjevih izbornih pravila od prije dva desetljeća, Daytonski sporazum i Izborni zakon više ne sliče sebi. Po tim amandmanima i izbornim pravilima Bošnjaci mogu izabrati “svojih” šest Hrvata (u svakoj županiji po jednoga), što je trećina od 17 u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i tako “nadglasati” 11 legitimnih Hrvata u tom domu te na taj način potvrditi ono što brojniji Bošnjaci izglasaju u Zastupničkom domu FBiH. Tako mogu izabrati “svoga” Hrvata za predsjednika Federacije, koji onda može potvrditi Vladu FBiH, izabranu voljom bošnjačke većine. Kako se iz Federacije biraju hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH, tri i pol puta brojniji Bošnjaci mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana koji je onda zapravo drugi bošnjački član tog najvišeg tijela vlasti u BiH, što se već dogodilo tri puta sa Željkom Komšićem kojega nisu željeli Hrvati nego njihove komšije (susjedi) Bošnjaci. Nisu pomogla ni upozorenja Harisa Silajdžića upućena Komšiću kako će njegovo nametanje na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva ogaditi Hrvatima Bosnu i Hercegovinu. Ustavni sud BiH u predmetu “Ljubić” utvrdio je da se drastično krši Ustav BiH i usvojio odluku o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda, a odnosi se na pravo Hrvata da izaberu legitimne predstavnike u domove naroda i člana Predsjedništva. Hrvatski politički predstavnici uporno inzistiraju da se ta presuda konačno počne provoditi u djelo.
Dogovor između HDZ-a BiH i SDA o izborima u Mostaru, uz posredovanje uglednih pripadnika međunarodne zajednice, vezan je za izmjene Izbornog zakona BiH, koji bi trebali osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i po kojima bi se trebali održati izbori 2022. godine. U tom sporazumu strane su se obvezale početi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona. No, bošnjačka strana ponaša se kao u igri skrivača pa je hrvatska strana primorana upozoravati međunarodne svjedoke tog sporazuma. O svemu tomu Dragan Čović javnost u RH upoznao je u razgovoru s Romanom Bolkovićem na HTV-u. Ponašanje pojedinih predstavnika političkog Sarajeva prema hrvatskim partnerima i međunarodnoj zajednici podsjećaju na Mujine poljupce punici. Pa reče:
- Poljubim punicu u lijevi obraz, ona vrišti, ja je poljubim u desni obraz, ona još jače zavrišti. Nije mi jasno koji joj je vrag, kad vidim da nisam izvadio cigaru iz usta!
“Građanske”, odnosno unitarne strukture, najsretnije bi bile kad bi na snazi ostao stari Izborni zakon, kako bi se bh. Hrvati potpuno obespravili i pretvorili u nacionalnu manjinu. U 21. stoljeću nastoje “prodati” srednjovjekovni fol: “Što će Vlahu šaren vol?!” Pa mu uzmu vola.