Prošlog tjedna hrvatski predsjednik Zoran Milanović odlikovao je zaslužne umjetnike, znanstvenike i gospodarstvenike. Među njima su bile i dvije osobe iz Hercegovine. Redom hrvatskog pletera odlikovana je akademkinja Ljerka Ostojić za izniman doprinos i osobne zasluge u zdravstvu na znanstvenom području anatomije i fizikalne medicine, a Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara odlikovan je tenisač Marin Čilić za izniman sportski uspjeh i osvajanje medalje na olimpijskim igrama u Tokiju te promociju sporta i ugleda RH u svijetu. Ljerka Ostojić inače je predsjednica mostarskog Ogranka Matice hrvatske. Također, prošloga tjedna na Glavnoj skupštini Matice hrvatske njezin predsjednik Miro Gavran uručio je odličje "Grof Janko Drašković" akademiku Josipu Muselimoviću, počasnom predsjedniku Ogranka u Mostaru, utemeljitelju Mostarskog proljeća - Dana Matice hrvatske. Tom prigodom dodijeljena su Matičina priznanja za najbolja izdanja ograncima u Čitluku, Mostaru, Grudama, Širokom Brijegu i Tomislavgradu. Prošlotjedna priznanja u Zagrebu ujedno su potvrda doprinosa Hrvata iz BiH kulturi i sportu ukupnog hrvatskog nacionalnog korpusa.
Kultura i sport važan su segment nacionalnog identiteta hrvatskoga naroda, a značajan doprinos dali su mu i daju Hrvati iz BiH. Dovoljno je spomenuti da su dva od tri hrvatska nobelovca rođena u BiH. Najvećim sportskim uspjesima Lijepe Naše u svijetu svoj veliki doprinos dali su i bh. Hrvati. Dva teniska mušketira iz Međugorja posebna su priča. Marin Čilić, osvajač US Opena i finalist Wimbledona, bio je među tri najbolje plasirana tenisača na svijetu. Marin je u paru s Ivanom Dodigom, susjedom iz Međugorja, osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. godine. Dodig je u parovima osvojio čak pet Grand Slamova te 23 "obična" turnira, a bio je sa susjedom iz Međugorja, članom hrvatske teniske reprezentacije, koja je 2018. godine osvojila Davisov kup. Vesela strana sporta iskovala je i foru na Čilićev račun. Prijatelj je upitao Marina:
- Marine, što ima?
- Ništa, petnaest - odgovorio je teniski mušketir iz Međugorja, koji je 2016. godine utemeljio Zakladu "Marin Čilić". Do sada je zaklada osigurala više od 100 stipendija za nadarene učenike.
Dva mušketira iz Međugorja daju značajan doprinos popularizaciji sporta u RH i BiH te promociji dviju država. No, brojni sportaši iz BiH dali su i daju veliki obol svjetskim uspjesima hrvatskoga sporta. Ne samo sportaši već i treneri, kao što su Livnjak Zlatko Dalić i njegov učitelj Travničanin Ćiro Blažević. Hrvatska košarkaška reprezentacija nezamisliva je bez košarkaških divova iz Hercegovine. U osvajanju brojnih medalja hrvatskih Kauboja sudjelovao je niz Hercegovaca. Izbornik hrvatske rukometne izabrane vrste pozvao je čak šest Ljubušaka na pripreme. Braća Kvesić iz Širokog Brijega godinama dominiraju na natjecanjima karatista.
Hercegovci vole loptu i znaju s njom. Mostarski Zrinjski je po relevantnim računicama najstariji nogometni klub u Hrvata. I jedan je od dvaju hrvatskih klubova (drugi je zagrebački Dinamo) koji se trenutačno natječu u grupnoj fazi jednog od europskih nogometnih klupskih natjecanja. Dug je popis sportaša iz BiH koji su zaslužni za brojne uspjehe hrvatskih klubova i reprezentacija, od atletike i borilačkih do "loptaških" sportova. Isto tako, dug je popis uspješnih sportaša rođenih u Hrvatskoj, čije prezime odzvanja onako hercegovački. Hercegovci inače svoje prezimenjake zovu - "kolinovići". Bh. Hrvati imaju mnoštvo svojih "kolinovića" u brojnim klubovima u Hrvatskoj i reprezentativnim vrstama RH.
No, lopta je posebno imanentna Hercegovini. Neposredno uz rijeku Neretvu smještena su četiri nogometna kluba koja se natječu u Premijer ligi BiH - Zrinjski, Velež, GOŠK i Igman. Nedaleko od Neretve je i Široki Brijeg koji također ima premijerligaša, a nedaleko od Širokog je i Posušje koje se također može pohvaliti nogometnim klubom koji se natječe u najjačoj ligi BiH. Pola klubova Premijer lige BiH smješteno je na tako malom prostoru, u krugu polumjera od 50-ak kilometara. U šali kažu da veličina lopte kojom se netko igra određuje njegov status. Što je lopta manja, to je status onoga koji njome igra viši. Tako golfskom lopticom igraju oni najdubljeg džepa i najvišeg ugleda. Teniskom lopticom igraju nešto manje bogati, dok su rukometna, vaterpolska, nogometna i košarkaška lopta namijenjene širokim narodnim masama. Oni najbolji u tim sportovima postanu bogati pa onda prijeđu na igranje lopticama. Kao veliki košarkaš Toni Kukoč koji sada igra malom loptom po elitnim golfskim terenima.
Prva teniska natjecanja u BiH počela su u širokobriješkom selu Izbičnu prije oko 100 godina. Naime, švicarski geolozi koji su u Izbičnu istraživali boksit na Izbičkom polju natjecali su se u tenisu. Jedini golfski teren u BiH s devet rupa je na Topalama u Posušju. Golfske loptice i palicu u Posušje je donio Posušak Ivan Mandurić Cigo iz Kanade. Prije toga gurao je nogometnu loptu za NK Mladost (sada NK Široki Brijeg). Rekosmo da svaki sport ima i svoju nasmiješenu stranu. Čilić je u finalima Wimbledona i US Opena znao opaliti as za kakav bi jedan sportski komentator kazao:
- Pocijepao je zrak na vodik i kisik!
Jedan je poznati i bogati tenisač iz susjedstva koji se popeo na svjetski vrh slavio pobjedu na važnom turniru pa je od benda naručio pjesmu "Dotak'o sam dno života".
- Pa gdje nađe najskuplju, majku mu - uzvratio je pjevač benda.
Visoku cijenu želi postići gotovo sve živo, a ponešto je jednostavno - neprocjenjivo.