Eksproprijacija zemljišta na trasama budućih autocesta kroz Federaciju Bosnu i Hercegovinu puna je nepravilnosti, makinacija i zloporaba. Iako je odavno jasno da se proces izuzimanja zemljišta za gradnju prometnica koristi za brzu zaradu, tek je izvješće Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosni i Hercegovini o učinku upravljanja vremenom u procesu eksproprijacije nekretnina pri izgradnji dionica autoceste na koridoru Vc konkretno ukazao na nepravilnosti.
Osigurati sredstva
Mjerodavno parlamentarno povjerenstvo u Federaciji Bosni i Hercegovini formiralo je posebnu radnu skupinu koja je za cilj imala proučiti izvješće koje je obuhvatilo općine Vogošća, Ilijaš, Visoko i Kakanj. Iz sadržaja izvješća razvidna je kompleksnost i posebice dugotrajnost postupka eksproprijacije, kao i razlozi koji ih uzrokuju. Naime, problemi se pojavljuju ukoliko samo jedan od uvjeta nije osiguran, odnosno nije ispunjen na vrijeme, što uzrokuje kašnjenje cijelog postupka, jer unatoč tome što se osiguraju sredstva, usvoji odluka o općem interesu, uradi eksproprijacijski elaborat, ukoliko se navedena sredstva ne doznače na vrijeme, cijeli postupak zastane. Međutim, istovjetna je situacija i kada su sredstva osigurana, ali iz drugih, naizgled beznačajnih razloga, nije moguće krenuti u realiziranje projekta, odnosno građenja. Međutim, ono što posebno zabrinjava iz ovog izvješća jesu navodi prema kojima je proces eksproprijacije trajao puno duže nego što je to bilo predviđeno zakonskim rokovima. U tom smislu istaknuto je da velik broj predmeta eksproprijacije predstavlja značajno opterećenje za općine, ali isto tako da nekada i od same volje i interesa općine zavisi brzina završetka procesa eksproprijacije. Iako se to ne navodi u izvješću, poznato je da općinska administracija često kumuje makinacijama s izuzimanjem zemljišta za gradnju cesta. Lokalni moćnici koriste informacije o trasama kojima će proći autocesta.
Neinformirani vlasnici
Po vrlo niskim cijenama kupuju to zemljište od neinformiranih vlasnika i potom ga preprodaju po znatno višim cijenama ili čekaju ponudu države za eksproprijaciju. Stoga i ne čudi što se u spomenutom izvješću također navodi da najveći problem predstavlja određivanje visine naknade, odnosno tržišne vrijednosti zemljišta i nekretnine. Naime, općinska povjerenstva određuju samo okvirne cijene, što daje mogućnost i za daljnje stvaranje velikih razlika u cijeni. U izvješću je posebno naglašeno da cijene variraju od 18 maraka po četvornom metru, do čak 118 maraka, i to za isto zemljište. Zbog toga je teško utvrditi stvarnu, odnosno realnu cijenu. Ono što se do sada potvrdilo jest da vlasnici zemljišta u procesu eksproprijacije uglavnom dobivaju znatno više novca od stvarne vrijednosti tog zemljišta. Premda se navedeno odnosi na četiri općine u Bosni, nema dvojbe da su slične pojave prisutne i u svim ostalim lokalnim zajednicama kroz koje će prolaziti koridor Vc. U tom svijetlu treba promatrati i zahtjeve za izmještanjem pojedinih dionica u Hercegovini, gdje se trgovina zemljištem
također zahuktala. U općinama se, naime, već ucrtavaju lokacije budućih restorana, benzinskih crpki i drugih objekata, što će pojedinci skupo naplatiti. U svakom slučaju, povjerenstvo je preporučilo Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da u što kraćem roku usvoji izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji, koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dostavila, kako bi se poboljšali uvjeti i stekle pretpostavke za što učinkovitiju provedbu procesa eksproprijacije.