Kotorvaroški kraj od postanka pa sve do danas

Knjiga „Hrvati u Kotor Varošu“, izdana u povodu 20. obljetnice srpske agresije na Kotor Varoš, predstavljena je u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Dubravi. Knjigu su predstavili njezini urednici prof. dr. Ivo Pranjković, fra Stipo Karajica i Luka Vinojčić, a programom je moderirao prof. dr. Vine Mihaljević. O knjizi su još govorili i prof. dr. Vlado Pandžić i prof. Zoran Piličić. Knjiga je objavljena u izdanju Franjevačkog samostana u Jajcu, Župnog ureda u Kotor Varošu i FMC „Svjetlo riječi“ iz Sarajeva.

Franjevci Kotor Varoši

Izdanje je nastalo na poticaj kotorvaroških franjevaca, posebnim zalaganjem fra Stipe Karajice, župnog vikara u župi Sesvetska Sopnica u Zagrebu, koji su zajedno prikupljali podatke o žrtvama srpske agresije na Kotor Varoš i okolinu od 11. lipnja 1992. godine, o žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, nakon što im je u listopadu prošle godine podignuto spomen-obilježje ispred župne crkve u i obilježena 20. godišnjica srpske agresije na grad i okolicu.

Među brojnim nazočnima bili su apostolski nuncij u RH nadbiskup mons. Alessandro D’Errico, gvardijani fra Draženko Tomić i prof. dr. Božo Lujić, upravitelj župe u Sesvetskoj Sopnici fra Zdravko Dadić, fra Jozo Zovko, kotorvaroški župnik fra Anto Šimunović, predsjednik Udruge kotorvaroških Hrvata u Zagrebu Marko Bilobrk, prijeratni predsjednik općine Kotor Varoš Anto Mandić, brojni svećenici i časne sestre, protjerani Kotorvarošani i njihovi prijatelji.

Knjiga je okarakterizirana kao svojevrsna monografija Kotor Varoši i kotorvaroškog kraja, jer sadrži niz iscrpnih i dragocjenih podataka o povijesti, zemljopisu, kulturi i o ljudima u Kotor Varoši od njegovih najranijih spominjanja sve do danas, kao i brojne fotografije njegovih sakralnih objekata i događaja. Podijeljena ja na sedam poglavlja, naslovnicu krasi kotorvaroška crkva, a ukupno su 334 stranice.

Opsežno djelo

Priređivač knjige i jedan od urednika prof. dr. Ivo Pranjković istaknuo je da knjiga sadrži dva jedinstvena dijela, dva popisa prvi put objavljena, popis (oko 600) kotorvaroških stradalnika II. svjetskog rata i poraća i popis 174 žrtve srpske agresije na Kotor Varoš. Knjiga započinje izabranim ulomcima iz franjevačkih ljetopisa, povijesnih spisa i putopisa i brojnim prilikama i neprilikama u BiH i u Kotor Varošu koji su zapisivali franjevci poput Nikole Lašvanina, npr. o pošasti kuge u Bosni i u u 18. stoljeću, zatim Ivana fra Frane Jukića i njegovom putovanju po Bosni 1843. godine i drugih bosanskih franjevaca. Drugo poglavlje donosi povijesno-memoarske zapise o kotorvaroškim Hrvatima i brojne podatke o starijoj i novijoj povijesti kotorvaroškog kraja, na što se nadovezuje i poglavlje ‘Kotorvaroški Hrvati - žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća s popisom žrtava’. Četvrto poglavlje sadrži novinske tekstove o Kotor Varošu prije i poslije agresije, potom kotorvaroške narodne pjesme što ih je skupio Mihovil Pavlinović na svojem putovanju Bosnom 1874. godine. Poglavlje „Iskazi i svjedočanstva“ s podnaslovom „Istina o stradanju, mučenju i nehumanim postupcima Srba prema Hrvatima i muslimanima na području Kotor Varoša”.