Kredit stanovništvu BiH manji je za oko 12 milijuna maraka

Nakon dvogodišnje stagnacije, banke u Bosni i Hercegovini su ove godine krenule sa značajnijim kreditnim plasmanima prema gospodarstvu uz istodobno blago smanjenje kamatnih stopa, podaci su Centralne banke BiH.

Dvostruki porast

Tako je za prva četiri mjeseca ove godine rast kredita privatnim poduzećima premašio iznos od 260 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine taj rast bio manji od 120 milijuna KM. U istom razdoblju kredit stanovništvu je umanjen za oko 12 milijuna KM što je ipak blaži pad u poređenju sa lanjskih 75 milijuna KM.

U prva četiri mjeseca 2011. primjetan je i pad kamatnih stopa, koji je najizraženiji kod dugoročnih bankarskih zajmova stanovništvu u domaćoj valuti, koje su u prosjeku smanjene za nepuni jedan postotak. Kamata po kojima preduzeća posuđuju sredstva u prosjeku su umanjene za oko 0,35 posto.

Mijo Mišić, izvršni tajnik Udruge banaka BiH, napominje da su banke od početka svjetske financijske krize, krajem 2008, kreditno stagnirale nakon što su prije toga bilježile godišnje stope rasta plasiranih zajmova od 15 do 20 posto. U protekle dvije godine, ukazuje, te stope su smanjene na svega dva do tri procenta, što je bilo itekako malo za stanje i potrebe bh. gospodarstva.

Također tvrdi, kako je evidentno da su banke u prvim mjesecima ove godine odlučnije ušle u kreditne aktivnosti, što će se pozitivno odraziti i na ukupne gospodarske i ekonomske prilike u zemlji.

Dobri prvi znaci

“Prvi znaci u 2011. su zaista dobri, što znači da realni sektor pokreće projekte i da situacija ide nabolje”, ističe Mišić.

Marko Đogo, stručnjak za bankarstvo iz Udruge ekonomista RS – SWOT, takođe kaže, kako je bankarski sektor u prva četiri mjeseca 2011. pokrenut s mrtve točke, ocjenjujući pozitivnim i samo prestruktuiranje kredita iz sektora domaćinstava ka sektoru privatnih poduzeća.

“To je dobra vijest ako znamo da krediti domaćinstvima većim dijelom završe u potrošnji koja potiče rast vanjskotrgovinkog deficita BiH, a tek manjim dijelom se upotrijebe za kupovinu domaćih proizvoda i usluga”, ističe Đogo.