Dvojica ljudi sjede u bh. telekom-operaterima i prisluškuju brojeve. Nitko ih ne može ometati u njihovu poslu. Ako vam je netko od njih dobar prijatelj, vjerojatno ga možete zamoliti za uslugu da nekoga prati za vas, pa građani s pravom postavljaju pitanje kolika je mogućnost ilegalnog prisluškivanja, ako oni mogu slušati koga hoće.
Najavljene istrage
Odgovor im je ponudio zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić koji kaže da, prema njegovim informacijama, među telefonskim brojevima u čiji su posjed došle Nezavisne novine i prve ga objavile u javnosti, ima i onih brojeva koji nisu predmet istrage. - Među objavljenim brojevima značajan je broj onih koji nisu meta istrage, a s druge strane je zabrinjavajuće da se u medijima pojavio dio brojeva koji su aktivni u istragama. U pitanju je velik skandal gdje će Tužiteljstvo BiH morati provesti aktivnosti da se utvrdi poštivanje Zakona o zaštiti tajnih podataka i mislim da će slučaj brzo biti razriješen, kazao je Krešić.
U cijelu priču uključio se i predsjedatelj Vijeća ministara Nikola Špirić. On je rekao da će od Tužiteljstva BiH zatražiti da ispita je li bilo nezakonitog prisluškivanja bosanskohercegovačkih građana i na koji način se dolazi u posjed zaštićenih podataka. Prema njegovu mišljenju, nanesena je nesaglediva šteta za BiH.
Osjetljivi podaci
- Onaj tko je došao do povjerljivih podataka i dao ih javnost, izložio je opasnosti ljude koji rade u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala. Ovakvo ponašanje ugrozit će živote, kazao je Šprić. Inače, građani s kojima smo kontaktirali, najavljuju tužbe protiv onih koji su ih nezakonito prisluškivali, zahvaljujući pritom medijima preko kojih su saznali da se i njihov broj nalazi na popisu prisluškivanih građana. Ministar unutarnjih poslova RS-a Stanislav Čađo kaže kako je broj prisluškivanih građana znatno manji od pet tisuća, koliko su objavile Nezavisne novine, a prenijeli drugi mediji. On kaže da u RS-u nije bilo zloupotrebe opreme za prisluškivanje.