Poslovanje vodećih banaka u Hrvatskoj tijekom 2010. godine karakterizira značajan pad neto dobiti i velik rast rezervacija za loše kredite. Privredna banka Zagreb imala je, primjerice, pad neto dobiti od 28 posto, a Zagrebačka banka od 25 posto.
Pad dobiti ponajprije je posljedica loših plasmana, budući da su prihodi od kamata te od naknada i provizija nastavili rasti. Guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je da se tijekom ove godine profitabilnost bankarskog sustava spustila na 6,7 posto, što ulazi u red skromnijih povrata na uložena sredstva. Prije izbijanja globalne krize, 2008. godine, povrat na uloženi kapital u hrvatskom bankarstvu bio je 10 posto, a u jeku velike kreditne ekspanzije tijekom 2006. i 2007. dosezao je i do 15 posto.
To razdoblje i bankama zacijelo sada stiže na naplatu jer se udio loših kredita do kraja rujna popeo na 10 posto, zbog čega se i topi značajan dio dobiti. Veći je dio nenaplativih plasmana u tvrtkama.
Zagrebačka banka objavljuje da su potkraj rujna izdvojili 560 milijuna kuna za troškove vrijednosnih usklađenja i rezervacija, što je dvostruko više nego 2009. godine. Pravdaju to padom gospodarske aktivnosti, rastom nezaposlenosti i smanjenjem likvidnosti tvrtki. Raiffeisen banka pak navodi da su njihovi troškovi rezervacija petinu niži nego prošle godine, 243 milijuna kuna prema lanjskih 309, jer su pojačali aktivnosti za naplatu dospjelih potraživanja i naplatu iz preuzetih kolaterala
U RBA neto dobit pala je 9 posto. Ta banka u svom poslovnom izvještaju izdvaja da i dalje traje zastoj u realizaciji investicijskih projekata. Erste banka imala je najmanji pad dobiti, svega 3,6 posto, a racionalizacija troškova spustila je omjer troškova i prihoda sa 42,4 na 38,6 posto. Neto dobit HPB-a iznosila je 60 milijuna kuna, a troškovi rezervacija za gubitke te državne banke bili su 85,5 milijuna kuna.
Preuzeto sa www.vecernji.hr