Jedno od vjerojatno najizvođenijih djela u svijetu - “Bolero” Mauricea Ravela prešlo je u javno dobro nakon 88 godina od prvog izvođenja u pariškoj Operi.
“Imamo običaj kazati kako se u svijetu svakih deset minuta izvodi ‘Bolero’. Budući da to djelo traje 17 minuta, znači da se stalno sluša u svijetu”, izjavio je za France press Laurent Petitgirard, skladatelj i predsjednik francuske Udruge autora (Sacem). Simfonijsko djelo uglazbljeno 1928. godine i prvi put izvedeno 22. studenoga u Operi, prvobitno je bila glazba za balet koju je čuvena ruska balerina Ida Rubinstein naručila od Ravela, svoga prijatelja, čiji je ona bila mecena.
“Bolero” se odmah svidio kritičarima i ubrzo je doživio planetarni uspjeh, iako se melodija ponavlja u nepromijenjenom laganom ritmu, koja zbunjuje ljubitelje glazbe. Neki glazbeni kritičari ipak smatraju to djelo dosadnim.
Djelo je objavljeno prvi put 1929. godine bez koreografije, a njegova prva scenska interpretacija izvedena je godinu dana kasnije.
“To je jednostavno djelo, bez ikakvog pokušaja virtuoznosti”, rekao je sam Ravel, dok Petitgirard smatra kako je to eksperimentalni i precizan komad. Djelo koje su izvodili i najveći dirigenti, Pierre Boulez, Claudio Abbado ili
Arturo Toscanini, inspiracija je za mnogo koreografe, među kojima je poznati Maurice Béjart.
“Bolero” je od 1. svibnja prešao u javno dobro iako u Francuskoj djela to postaju 70 godina poslije smrti autora. Ravel je umro 1937. godine. Njegovo djelo je postalo javno dobro jer su autorska prava, počevši od 1938., bila zaštićena na 70 godina, na što se dodaje još osam godina.
Ravel (1875. - 1837.) bio je francusko-baskijski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma. Njegova glazba je suptilna, bogata i oštra. Ravelova klavirska djela “Jeux d’eau”, “Miroirs” i “Gaspard de la nuit” zahtijevaju znatnu vještinu izvođača, a njegove orkestralne skladbe sadrže veliki raspon tonaliteta i mnogo instrumenata.
Širokoj publici Ravel je ipak najpoznatiji po “Boleru” za koji je rekao da je “djelo za orkestar bez glazbe”.•