Iako Dani hrvatskog fima nemaju natjecateljski karakter, na njemu se dodjeljuju nagrade. Do ove godine nagrada se zvala Zlatni dukat, koja je ove godine preimenovana u Filmski zlatnik. Dodjeljuje se ljudima koji su posebno zaslužni za razvoj filmske industrije, kao i onima koji na bilo koji način pomažu orašku reviju filma. Za stvaranje dobrog filma nisu zaslužni samo redatelji i glumci, nego i neki drugi itekako važni filmski djelatnici.
Potpora festivalu
Tako su ove godine zlatnik s ugraviranom filmskom kamerom ugrađen u abonosu dobili: producent Ivan Maloča, producentica Ankica Tilić te šminkerica i vrhunska majstorica maske Slavica Šnur.
Nakon 22 godine, festivalski odbor je odlučio dodijeliti nagrade Filmski zlatnik i osobni portret za kontinuiranu potporu filmskom festivalu u Orašju kako kroz visoka i medijska pokroviteljstva, tako i kroz druge oblike pomoći, i to: dr. Draganu Čoviću, predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Borjani Krišto, predsjedateljici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Vjekoslavu Bevandi, dopredsjedniku Vijeća Ministara BiH, Marinku Čavari, predsjedniku Federacije BiH i Jozi Pavkoviću, direktoru i glavnom uredniku Večernjeg lista BiH.
Nagrade su im uručili organizatori festivala Ivo Gregurević i Iljo Benković. Inače, zanimljiva je priča o samoj nagradi, Filmskom zlatniku u abonosu.
Nalazišta abonosa (bonos - crni hrast, crni dub je drvo hrasta lužnjaka koje je nekoliko tisuća godina sazrijevalo u mulju rijeka bez prisustva zraka mijenjajući svoja svojstva) i u svijetu su vrlo rijetka. U našim krajevima nalaze se u starim i sadašnjim koritima rijeka Save, Vrbasa, Bosne, Drine i Krapine. Drvo abonosa je iznimno važno i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje. Godovi hrasta u sebi skrivaju tajnu prošlosti koja bi mogla razotkriti i magličastu budućnost planeta, a time i samu budućnost čovječanstva. Tako se barem nadaju znanstvenici i studenti američkog sveučilišta Cornell, s kojima obitelj Benković ima sada već višegodišnju suradnju na projektu otkrivanja povijesti klimatskih promjena. Redovito im šalju uzorke iz kojih znanstvenici pokušavaju složiti komplicirani mozaik prapovijesti, a ovo ljeto je skupina znanstvenika opet boravila u Orašju oduševljena bogatim savskim nalazištima.
Većina uzoraka abonosa poslana je na analizu utvrđivanja starosti metodom izotopa ugljika C-14 u institut Ruđer Bošković ili diljem svijeta. Hrvoje Benković nam ponosno pokazuje rezultate analize starosti prvog trupca (5890 godina), koji su mu konačno potvrdili da je pronašao nešto važno.
Svaki komad namještaja je unikatan i jedinstven – stolice, kreveti, ogledala, škrinje i svijećnjaci. Sve se ručno obrađuje i stvara.
- Ne mogu napraviti dva identična komada – govori Hrvoje dok nam pokazuje namještaj na kojem trenutačno radi – veliki ormar. Bitno mi je da je i funkcionalan, ne samo lijep – govori dok objašnjava najnoviju kreaciju. Sav namještaj sam dizajnira, a neki komadi izgledaju da dolaze iz neke strane, daleke i nepoznate kulture.
Abonos je prirodni brend Orašja i Bosanske Posavine. Tu je priču intenzivno otvorio projekt prekogranične suradnje Orašja i Vinkovaca. Stvaranje predispozicija za razvoj turizma na temelju prirodnih resursa odlična je ideja koja bi mogla u Posavini s desne i lijeve obale Save donijeti niz projekata kulturnog i ruralnog turizma.
Na završnoj konferenciji iz projekta VIOR (projekt turističke baštine Orašja i Vinkovaca) u Orašju, naglašeno je kako se ovaj projekt financira sredstvima Europske unije kroz IPA program, što otvara vrata i novim projektima u budućnosti.
Turistički izazov i zadovoljstvo realizacijom projekta dvaju gradova, koji su inače potpisali povelju o kulturnoj suradnji, izrazio je i gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić.
- Ovim projektom ostvaren je turistički napredak za oba grada te se na ovome naslijeđu mora i dalje nastaviti raditi. Posebno raduje što će se s novim projektima prekogranične suradnje ići i dalje, u suradnji sa susjednim zemljama, kako bi se došlo do sredstava i stvorili proizvodi koji će imati koristi za ove krajeve, naglasio je gradonačelnik Karlić.
Uz projekciju videomaterijala tijekom prezentacije, predstavljeni su sažeci i rezultati projekta VIOR.
Prirodni resurs i brend
- Dio projekta koji se realizira u općini Orašje sastoji se u promociji turističkog nasljeđa koje se zasniva na hrastu abonosu i na temelju kojega su stvorene pretpostavke i temelji da se ta priča nastavi i koristi u turističke svrhe. Općina Orašje u tom će smjeru nastaviti svoje angažiranje - kazao je načelnik Topić.
U veliku priču o abonosu, najznačajnijem prirodnom resursu općine Orašje, uključena su, nizom drugih projekata, i velika istraživanja svjetski priznatih stručnjaka arheologije.
Svjetski istraživači iščitavanja klime na godovima 8000 starih gorostasa svake se godine iznova vraćaju Hrvoju Benkoviću kako bi istraživali debla koja je on pronašao u riječnim dubinama Save, posavskih šljunčara i još nekim vodotocima Posavine.
- Na abonos se gleda kao na najznačajniji resurs i inovativni proizvod na kome će Orašje i ovaj dio Posavine ubuduće graditi razvoj nekog oblika turizma, a u cijeloj priči posebno mjesto ima Franjevački samostan u Tolisi, koji je Zavičajni muzej i Nacionalni spomenik kulture te kao takav i projekt na kojem će se također graditi razvoj turizma, kazali su stručnjaci za ovo drvo u Orašju.