Sutra se u Širokom Brijegu otvara jubilarni, 25. Mediteran Film Festival, a direktor Tomislav Topić objašnjava kako je ovaj festival kroz četvrt stoljeća razvijao kinematografiju u Hercegovini, te se prisjetio početaka jednog od najznačajnijih međunarodnih kulturnih projekata u BiH..
Večernji list: Kakva su vaša prva sjećanja na osnivanje festivala? Koje su bile glavne motivacije iza pokretanja ovog projekta i sada, s velikim odmakom, je li festival prerastao vaša očekivanja?
Kada sam pokrenuo Mediteran Film Festival, bio sam ispunjen mješavinom uzbuđenja i straha. Iako sam bio vrlo mlad imao sam tu želju za povezivanjem ljudi kroz umjetnost filma, posebno u kontekstu lokalne zajednice, koja je davala svoje umjetničke impulse. Motivacija je bila da pružimo platformu za mlade autore da pokažu svoje radove, i to na velikom platnu. Osim toga, željeli smo pokrenuti profesionalne filmske produkcije te da se stvaraju filmovi. Danas mogu reći da je festival i stvaralaštvo nadmašilo moja očekivanja. Postao je ne samo značajan kulturni događaj u Širokom Brijegu, već i prepoznat u međunarodnim filmskim krugovima, čime smo dodatno osnažili našu poziciju.
Večernji list: Kako se festival razvijao tijekom godina? Koje su najznačajnije promjene koje ste primijetili od prvog izdanja do danas?
Tijekom godina, festival se značajno transformirao. Počeli smo s nekoliko kratkih eksperimentalnih filmova iz Hrvatske i Širokog Brijega te sa skromnim umjetničkim programom. Sada imamo međunarodni program koji uključuje filmove iz raznih dijelova svijeta. Jedna od najznačajnijih promjena bila je internacionalizacija festivala. Sada imamo natjecateljske selekcije, tematske programe, radionice i goste iz raznih zemalja, što je doprinijelo promociji i produkciji filma u Hercegovini. Kroz suradnju sa stranim filmašima, i kroz legendarnu našu radionicu MFF School potaknuli smo mnoge projekte koji su omogućili razvoj kreativne industrije u Hercegovini.
Večernji list: Koji su neki od najzanimljivijih filmova koji su prikazani na festivalu tijekom proteklih 25 godina? Ima li neki film koji je ostavio poseban dojam na vas?
Tijekom proteklih 25 godina, mnogo je filmova ostavilo snažan dojam na mene. Ponekad ih ponovno pogledam. Riječ je o filmovima koji su nagrađivani na festivalima širom svijeta. Naprimjer Izraelski filmovi “Lady Kul el Arab” i „Suveniri“, ili hrvatski film „Dečko kojem se žurilo“, i mnogi drugi . Ovakvi filmovi omogućili su meni, ali i lokalnim autorima, da se osnaže u radu na filmu, a festival je postao platforma za njihove priče. Uvijek mi je drago vidjeti kako se filmovi, kao što je bio film „Gangster te voli“, bave lokalnim temama i dobivaju međunarodna priznanja.
Večernji list: Prošlu godinu ste imali rekordnu brojku od deset filmova domaćih autora, što je rezultiralo i odličnom posjećenošću svih pet festivalskih dana. Što je s ovogodišnjim produkcijom, što gledamo u programu Domaćih autora?
Prošle godine imali smo izvanredan uspjeh s deset filmova domaćih autora, a ove godine produkcija je malo manja. Ipak filmska industrija ovdje postoji, tu su novi filmovi koji su već nagrađivani na festivalima u regiji i koje ćemo gledati na MFF-u, primjerice dokumentarac „Hassanovi ratovi“ koji je pobjednik ovogodišnjeg Vukovar Film Festivala u kategoriji dokumentarnog filma. Ovo ne samo da pokazuje talent naših autora, već i doprinosi razvoju filmske scene u BiH, potičući mlade filmaše da istražuju teme i prepoznaju vrijednost svojih priča.
Večernji list: Prikazan je i film koji ste vi režirali ‘’Kipar iz Graba’’. Imate li u planu neki novi redateljski projekt?
Što se tiče mojih redateljskih planova, trenutno radim na nekoliko ideja koje su mi bliske. Iako nisam donio konačnu odluku, razmišljam i dalje o biografskim filmovima kroz koje bih volio na filmu sačuvati značajne ljude iz Hercegovine. U međuvremenu, uživam u radu na organizaciji festivala i podršci drugim talentiranim autorima.
Večernji list: Program u konkurenciji, dvadeset dokumentaraca koje ćete prikazati, je možda najjači ikad. Kakve filmove gledamo ove godine?
Ove godine program uključuje dvadeset izvanrednih dokumentaraca koji se bave širokim spektrom tema, od ljudskih prava, intimnih ispovijesti, propastima velikih industrijskih giganta, ratnim strahotama do ekoloških pitanja. Očekujem snažne emocije i duboke priče koje će potaknuti raspravu među gledateljima. Neki filmovi istražuju društvene promjene, dok neki nude uvid u izazove s kojima se suočavaju različite zajednice. Ova selekcija dokumentaraca je možda jedna od boljih do sada i vjerujem da će ostaviti snažan dojam na publiku.
Večernji list: Što bi još izdvojili i čemu se vi posebno radujete?
Osim programa dokumentaraca, posebno se radujem radionicama i forumima koje smo organizirali tijekom festivala. Ove godine imamo forum fotografa Stephana Lupina koji će nas podučavati umjetničkoj fotografiji u digitalnom dobu, te mnoge druge autore iz svijeta klasične umjetnosti, filma i glazbe. Također su dogovorene i edukacije o važnim temama u industriji filma poput onih kako isfinancirati film kroz programe Kreativne Europe. Ovakve aktivnosti dodatno obogaćuju festival i pružaju nova saznanja. Inače sve ovo navedeno je otvoreno za sve zainteresirane za ovakve teme da nam se pridruže.
Večernji list: Bilo je dosta priče i zavrzlame o potpori koju filmu i festivalima daju kulturne institucije u našoj zemlji. Ne ulazeći u politiku, kako ‘’natjerati’’ ljude da shvate kolika je važnost jednog ovakvog festivala i općenito filmske produkcije u našoj zemlji.
Kao jedan od malobrojnih međunarodnih događaja u BiH s dugim stažem, svjesni smo izazova s kojima se suočavamo kada je u pitanju potpora od države i kulturnih institucija. Ključno je za događaje poput našeg festivala da uđu u redovito financiranje izvan natječaja koje svi nivoi vlasti raspisuju tijekom godine. Mislim da smo to zaslužili nakon četvrt stoljeća i da nema potrebe da se više dokazujemo i pokazujemo da smo tu.
Večernji list: Što vas drži da, nakon 25 godina, ne odustanete?
Moja strast prema filmu i umjetnosti je ono što me pokreće. Nakon 25 godina, svaki novi festival donosi nove izazove, ali i nove prilike za rast. Svaki put kada vidim oduševljenje publike i njihov odgovor na filmove, osjećam da je svaki trud bio vrijedan. Ova zajednica i sve što smo stvorili motiviraju me da nastavim raditi na festivalu. Također, svaka nova generacija filmaša koja se pojavljuje daje mi dodatnu energiju i inspiraciju.
Večernji list: Koje su vaše vizije za dalje, gdje vidite MFF?
U budućnosti vidim MFF kao ključnu točku za razvoj filmske industrije u Hercegovini. Želim proširiti suradnju s drugim festivalima, organiziramo više radionica i stvorimo jaču industrijsku platformu. Također, nadam se da ćemo nastaviti privlačiti međunarodnu publiku, te raditi na jačanju mreže filmaša. Naš cilj je učiniti festival još dostupnijim i poticajnijim, kroz naš rad želimo inspirirati i sljedeće generacije filmaša, te stvoriti trajni utjecaj na kulturnu scenu u regiji.