New York City, prvi petak u studenome. Popodne bijaše veliki red, uglavnom mladih osoba, pred Muzejom suvremene umjetnosti (skraćeno MoMA od The Museum of Modern Art). Nije red bio samo u 53. ulici nego i u Šestoj aveniji. Red se brzo pomicao, ali su pristizali novi ljubitelji umjetnosti i popunjavali ga do 19.30.
Umjetnici od kojih zastaje dah
Prvog petka u mjesecu od 18 do 20 sati za Newyorčane je ulazak u MoMA-u besplatan. Muzej ima sedam katova, a na katovima predviđenim za postave uglavnom je više od dvadeset galerija. Čini mi se da je tog dana u muzeju bilo oko dvije tisuće posjetitelja. Na šestom katu je izložba fotografija njemačkog umjetnika Wolfganga Tillmansa (r. 1968.). Traje od 12. rujna do 1. siječnja 2023.
Na petom katu su djela velikih umjetnika iz razdoblja između 1880. i 1940. Posjetitelji se naviše zadržavaju na tom katu. U galerijama mogu vidjeti Picassova, Dalíjeva, Van Goghova, Matisseova, Chagallova, Gauguinova, Cezanneova, Kandinskijeva i mnoga druga iznimno vrijedna djela svjetski poznatih umjetnika. Posjetitelji su se najviše zadržavali pred Picassovim djelima. Neki se vraćaju po dva puta pred sliku "Mlade žene Avignona". U blizini je i slika "Postojanost pamćenja" Salvadora Dalíja. Jedna galerija je izdvojena samo za djela Claudea Moneta. Jedna skupina, uglavnom mladih, ne mogu procijeniti jesu li iz Japana ili J. Koreje, zadržavala se pred slikom "Zvjezdana noć" Vincenta van Gogha. U MoMA-inoj trgovini mnogi kupuju Lego kockice i sastavljaju kod kuće sliku "Zvjezdana noć". U Legu su za tu sliku rekli: "Ono što Zvjezdanu noć čini tako neodoljivom je izražajan rad kista i korištenje životopisnih boja koje pričaju priču o vječnoj težnji čovječanstva da sanja o boljim stvarima". Na trećem katu je izložba švicarske nadrealističke umjetnice Meret Oppenheim (1913. - 1985.).
U muzeju uvijek gužva
Veliki broj posjetitelja zadrži se u prizemlju na piću ili na otvorenom, u vrtu koji je obogaćen skulpturama. Obično Newyorčani kažu da se tu sjedi barem trideset minuta kako bi se slegli dojmovi susreta s izvrsnim umjetničkim djelima i porukama. I u muzejskoj trgovini uvijek je gužva. Vidim kako mnogi kupuju MoMA-inu monografiju. Prelistavam jednu i čitam: "Ključ umjetnosti je izražaj. Može se reći djelo fine umjetnosti je izražajno, vrsnoća."
Ideja izgradnje Muzeja moderne umjetnosti pripada trima Newyorčankama s kraja dvadesetih godina 20. st.: Lillie P. Bliss, Mary Quinn Sullivan i Abby Aldrich Rockefeller. Htjele su u svome gradu napraviti "najveći muzej moderne umjetnosti u svijetu". Ideja se ostvarila 1939. godine. Zgrada MoMA temeljno je obnovljena 2006. po nacrtima japanskog arhitekta Yoshija Taniguchija. Muzej ima oko 200.000 umjetničkih djela i dva milijuna filmova. Među njima su djela naših umjetnika Julija Knifera, Sanje Iveković i Mladena Stilinovića. Voditelji muzeja su, između ostalog, odredili da MoMA bude i odgojna ustanova koja će pomoći ljudima svojim programima i aktivnostima bolje razumjeti svijet moderne i suvremene umjetnosti.