Potkraj prošlog stoljeća pojavilo se više studija, izvješća i priloga koji obrađuju ostatke materijalne kulture Bosanske Posavine. Ratovi, migracije, prirodne katastrofe u vidu suše, poplava... sve to i još mnogo toga “protutnjalo” je područjem Posavine i iza sebe ostavilo “znakove pored puta”. Fratri su neumorno godinama čuvali povijesno nasljeđe Bosanske Posavine da bi pod krovom Franjevačkog samostana i crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tolisi iznikao muzej simboličnog imena “Vrata Bosne”. Eksponati koji su u njemu pohranjeni zorno pokazuju bogatu prošlost posavskoga kraja.
Sakralni predmeti, etnozbirka
Kako se mijenjao život u Bosanskoj Posavini, o odnosu kopna i voda i fazama promjena vjerno prikazuje poseban dio muzejskog prostora posvećen tragovima ledenoga doba, čiji su dijelovi nađeni u Posavini.
To su vunasti mamut, bizoni, golemi jeleni, vunasti nosorozi i dr. Najstariji nalazi u muzeju potječu iz vremena neolita.
Među mnogim zanimljivostima je i vitrina u kojoj je prikazan sadržaj prapovijesne kuće i oruđa koja su se koristila.
U muzeju su vrijedne zbirke koje prate vremenski slijed povijesti od starih vremena pa do suvremenog doba, zbirke oruđa i oružja, ostaci iz rimskoga razdoblja, vrijedna zbirka fibula, zatim fosila i minerala, etnozbirka, jedna od najbogatijih numizmatičkih zbirki...
Vrijedan nacionalni spomenik
U nicanju muzeja i cijelog samostanskog kompleksa dao je poseban pečat fra Marijan Živković, sadašnji župnik u posavskoj župi u Grebnicama. U vrijeme svog djelovanja kao gvardijan fra Marijan Živković samostan i crkvu UBDM u Tolisi kao vrijedan nacionalni spomenik obukao je novo ruho.
Vizionarski je uredio župno dvorište i stvorio odličan spoj starog i novog doba. Muzej “Vrata Bosne” odlično je uklopio u sakralni okvir i nedirnutu duhovnost, postavljajući visoko ljestvicu uređenja takve vrste ustanova. Sadašnji gvardijan Mario Jurić nastavlja misiju uspješnog vođenja župe u teškim vremenima kada se i Posavina susreće s problemom odlaska cijelih obitelji prema zapadnim zemljama.
Stil uređenja muzeja poseban je. Ukupan namještaj muzeja i knjižnice (zbirka od više od 30.000 svezaka) od starog je drva hrasta – abonosa. Muzej odgovara specijaliziranim muzejskim zahtjevima, a organizirani znanstveni skupovi, posvećeni vrednovanju djela fra Ilije Starčevića, fra Martina Nedića, fra Julijana Jelenića i drugih, izraz su poštovanja prema prošlim vremenima i čuvanju od zaborava djela franjevaca koji su posvetili život posavskom kraju i njegovu kulturnom razvoju.•