Nova, deveta, knjiga hercegovačkog književnika i pedagoga te bivšeg novinara Večernjeg lista Emila Raspudića "Kraljevska gozba" bit će predstavljena sutra, 18. rujna, s početkom u 20 sati u hotelu Brotnjo u Čitluku.
Uz autora, knjigu će predstaviti njezini recenzenti Nino Raspudić, Ivica Musić i Marinko Šakota.
Povijesni dokumenti
Priče u ovoj knjizi namijenjene su, prvenstveno, mladim čitateljima, a zasnovane su na povijesnoj podlozi s naših bosanskohercegovačkih prostora. Najprije se to odnosi na priču - esej "Kralj Tvrtko I. Kotromanić u Brotnju".
- Za tu priču istražio sam mnoge relevantne povijesne dokumente, te sam jedan isječak iz života bana, kasnije kralja Tvrtka, utkao u ovu priču - zapisao je u predgovoru autor. Divio se ban Tvrtko prvim dojmovima pitomog Brotnja, a posebno se čudio lampionima pored ceste. Takvo što još nigdje nije doživio. Povorka je u sam sumrak stigla u Suhu. Bana i njegovu pratnju dočekalo je puno broćanskog naroda... Poznato je da se vinova loza uzgajala u ovim krajevima još od doba Ilira i Rimljana. Turski pisac Evlija Čelebija piše o tisućama vinograda oko Mostara... U tom trenutku ban Tvrtko odjednom diže ispred sebe veliki pehar vina i povika: - Evo, popij ovaj pehar vina, u dobru volju, moj Držislave. Ovakvog vina nikad nisi pio. Ove ljepote nema nigdje na svijetu...", dojmilo se kralja.
U drugom odjeljku "Takum duhana", u dvanaest priča, opisan je svakidašnji, veoma teški, ali sadržajni život naših predaka od prije pedesetak i stotinu godina.
I na koncu, treći dio donosi "Priče za laku noć", pregršt zanimljivih priča za najmlađe. Sve priče u knjizi ilustracijama je obogatio akademski slikar Dalibor Dado Pehar. Knjiga ima nešto više od 160 stranica, tvrdog je uveza, a izdana je u nakladi Matice hrvatske Čitluk.
Nepretenciozno djelo
- 'Kraljevska gozba' književno je nepretenciozno, ali dokumentaristčki vrijedno djelo kojim autor na lagan i pristupačan način čitatelja upoznaje s Brotnjom iz prošlosti, na temelju vlastitih sjećanja, pričanja starijih ili povijesnih dokumenata koji su mu poslužili kao osnova za priče o svom kraju - zapisao je u recenziji prof. dr. Nino Raspudić, donosi Večernji list.
- Ovom zbirkom Raspudić nas ne vraća u prošlost da tamo ostanemo nego da se njome obogaćeni, ohrabreni primjerima naših predaka, s probuđenom ljubavlju prema svome kraju i s radošću življenja vratimo u sadašnjost i jednostavno - živimo - napisao je u recenziji Marinko Šakota.
Emil Raspudić rođen je 1946. godine u Lipnu. Pedagošku akademiju završio je u Splitu, a radio kao nastavnik u Vrgorcu i Čitluku. Već u studentskim danima objavljivao je stručne radove u časopisima. Bavi se proučavanjem povijesti školstva, a piše za učenike mlađe i srednjoškolske dobi. Suradnik je Cvitka i Cvrčka.