Sa zakašnjenjem od godinu dana, u katalogizaciji upisana ostaje 2020. godina, u galeriji "Vjeko Božo Jarak" u Potkosi, na Dubravama, promovirana je monografija - Hrvatska moderna umjetnost u Humu i Zahumlju. Riječ je o prostoru Popova, Hrasna, Dubrave i Luke – čapljinska naselja uz obod Hutovog blata do kojih se može doći barom, odnosno o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, najstarijoj u BiH, osnovanoj prije 1.022 godine. Zanimljivo je da ova biskupija 202 godine nema svog biskupa, međutim u crkvama na tom području uz vjerski život, cvijeta i umjetnost. Upravo to pokazuje kvalitetno i luksuzno izrađena monografija koja na 176 strana dočarava dio umjetničkog bogatstva protkanog sakralnim motivima.
Uz katedralnu crkvu u Trebinju predstavljeno je umjetničko blago župnih i filijalnih crkava - sakralna arhitektura, mozaici, vitraji, prizori križnog puta, slike i skulpture…, na prostoru od Čeljeva do Čajniča i od Trebinja do Nevesinja. Na području ove biskupije za koju kažu i da je najstarija u Hrvata, a ne samo u BiH, petnaestak je župa sa 18.578 vjernika. Prema prikazu svojevrsna sinteza vjerskog i umjetničkog u korelaciji s graditeljskim umijećem i pitoreskim krajolicima u koje su smještene crkve i crkvice odaje dojam poetskog sklada. U tom smislu posebice je dojmljiva obnovljena crkva u Nevesinju, koja je pravo umjetničko djelo od kamena, kao i neke stare crkve, primjerice crkva sv. Roka na Bari, župa Trebinja. Imajući prvi dojam na umu nije čudo što je u predgovoru Stanko Špoljarić, likovni kritičar i povjesničar umjetnosti iz Zagreba, biranim riječima dočarao umjetničke dosege:
"Lijepo je vidjeti crkvu na brijegu ili na ravnici, u odnosu na tlo, raslinje, nebo, no važnije je od privlačnosti oplošja zaći u jezgru, u smisao. Crkva u pejzažu jest poziv, a ulazak u crkveni interijer direktniji je put k sadržaju, približavanje molitvom veličajnosti božanskoga. Dakako svako mjesto, svaki trenutak, pogodni su za susret s Gospodinom, no crkve nose posebnost zbog zajedništva vjernika kod svetih Misa, te su nam drage u posvećenosti i dolascima u intimnost tišine, kada je dar nebeskoga i te kako snažno uprisutnjen", kazao je Špoljarić, a zatim prelazeći na tematiku monografije, podcrtao:
"Crkve Trebinjsko-mrkanske biskupije, stolačkoga i trebinjskog dekanata, vertikale su pojedinih mjesta, ne samo doslovno već i duhovne, obogaćene u svojim njedrima umjetninama, koje nisu samo ukras za oko nego i radost za dušu. Iznimnu zaslugu, za ljepotu duhovnoga u tvarnosti umjetničkih djela mnogih crkava, za plemenit život umjetnosti u otvaranju dijaloga s narodom, ima svećenik, teolog, poznavatelj i promicatelj umjetnosti, veliki mecena Vjeko Božo Jarak. Zanesenošću, stručnošću i sabranošću Jarak se desetljećima, pa i sada u visokoj životnoj dobi, brine o umjetnosti u sakralnim prostorima svoje Hercegovine, darujući djela, i pritom našavši i suradnike otvorena srca za realizaciju svojih ideja i namjera“, naglasio je likovni kritičar Stanko Špoljarić.
Inače, monografija - Hrvatska moderna umjetnost u Humu i Zahumlju promovirana je u galeriji „Vjeko Božo Jarak“ u Potkosi, na Dubravama, a uz Stanka Špoljarića svojevrsnim pogovorom monografiji obratio se don Ivo Šutalo, doskorašnji biskupski vikar za Trebinjsko-mrkansku biskupiju i župnik katedralne župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju. U uvodnom dijelu ovaj projekt Založbe kralja Tomislava iz Čapljine, predstavio je Stjepan Šutalo, njezin direktor.