Prvi dio ovogodišnjeg Susreta pod hrastom, književno-glazbene manifestacije koju tradicionalno organizira Ogranak Matice hrvatske u Čitluku u suradnji sa Župom Čerin i Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne, bio je posvećen književniku Dragi Šaravanji, a u drugom dijelu programa upriličen je pjesnički kolaž gostujućih pjesnika.
Drago Šaravanja, rođen je u Lipnu kraj Ljubuškog, nakon 42 godine emigracijskog života u Australiji vratio u domovinu. Dao je veliki doprinos hrvatskoj književnosti svojim proznim djelima pišući o iseljenim Hrvatima. Njegovo obraćanje publici bilo je više nego emotivno. Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić uručio mu je plaketu i dar. Srdačnu dobrodošlicu svim gostima uputio je i župnik fra Hrvoje Miletić, a nazočne je pozdravio i predsjednik DHK-a HB Ivan Baković. O književnom životnom putu Drage Šaravanje govorili su književnica Anita Martinac, koja je moderirala čitav program, te profesor povijesti Tomislav Ćorić i fra Miljenko Mića Stojić, predstavljajući dva odabrana dijela.
Plakete i darovi uručeni su svim gostujućim pjesnicima - Tomislavu Marijanu Bilosniću, Robertu Bacalji, Miji Biokšiću, Miji Tokiću, Tomislavu Majiću, Srećku Marijanoviću i Ivanu Sivriću. Svojim glazbenim prinosom program su uveličali mladi glazbenici Mladen Mandžo na klavijaturama, Gloria Korać s violinom i Matea Radišić s flautom.
Među publikom, koja zbog kiše nije sjedila tradicionalno pod hrašćem nego u Crkvi sv. Stjepana Prvomučenika, nazočio je i Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH, te književnica Blanka Kraljević i književnik Mate Grbavac, kao i brojni drugi suradnici čitlučkog ogranka MH-a i mještani. Anita Martinac govorila je stihove pjesme koju je napisala s posvetom Dragi Šaravanji.
Prvi Susreti po hrastom održani su 2. lipnja 2005. godine pod nazivom „Večeri pjesništva i glazbe“ u povodu obilježavanja 100. obljetnice Osnovne škole Čerin i 14. obljetnice obnoviteljskog rada Ogranka Matice hrvatske Čitluk. Ideja vodilja za pokretanja Susreta bila je oživljavanje uspomena na pokojnog fra Janka Bubala koji je 32 godine bio na službi u župi Čerinu i rado bi se susretao s prijateljima i književnicima ispod hrastova u župnom dvorištu. Otud potječe ideja za ove susrete. Susreti pod hrastom iz godine u godinu donosili su nove plodove. Susreti su osim fra Janka Bubala i fra Slavka Barbarića obilježili rad i djela književnika fra Miljenka Miće Stojića, Gojka Sušca, Krešimira Šege, fra Šimuna Šite Ćorića, Mladena Vukovića, koji je po mnogo čemu je zadužio Društvo hrvatskih književnika HB-a, fra Andrije Nikića. Susrete pod hrastom bit će posvećeni i Anti Belji.
Drago Šaravanja rodio se 17. siječnja 1940. u selu Lipnu, općina Ljubuški. Školovao se u rodnome selu, Isususovačkom sjemeništu u Dubrovniku, u Ljubuškoj realci i nešto u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Kako mu komunističke vlasti nisu priznale školovanje u Isusovačkom sjemeništu, izučio je alatničarski zanat u Industrijskoj školi u Prvomajskoj u Zagrebu, što mu je pomoglo za radnoga života koji je proveo u Australiji.
Nakon studentskih demonstracija u Zagrebu u svibnju mjesecu 1959. pobjegao je u Italiji u kojoj je proveo 10 mjeseci u nekoliko logora za političke bjegunce. No tu nije ostao. U Australiju je stigao u travnju 1960. gdje je, radeći za australsku zrakoplovnu tvrtku QANTAS, nakon tri sugestije, odnosno sitna izuma, osposobio se za strojarskog inženjera na održavanju zrakoplova. Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Macquarie sveučilišta u Sydneyu. Za iznimno dobar uspjeh dodijeljeno mi je doživotno članstvo Golden Key National Honour Society in Recognition of Outstanding Achievement and Excellence (Zlatni ključ nacionalne zajednice časti kao priznanje za izvanredan studijski uspjeh i izvrsnost). Objavljivan je u mnogim hrvatskim publikacijama, a jedno od značajnijih je dvojezična povijesna monografija “Hrvati sa Snježnih planina” ( The Snowy and Croatians) objavljena u Sydneyu 1999. U Hrvatsku se vratio na početku 2001.
Roman “Idemo kući” objavljen je u Zagrebu 2003. Godine, za koji mu je Društvo hrvatskih književnika i ZIRAL dodijelili nagradu Fra Lucijan Kordić 2006. kao najboljem objavljenom djelu u razdoblju od 2002. do 2006. godine, koje tematski obrađuje život Hrvata izvan domovine. Pansionska baština i Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu dodijelili su mu prvu nagradu za trilogiju “Na drugoj strani vremena” 2007. U Zagrebu je objavljen njegov roman “Gelipter” 2011., potom satira “Novo odijelo” 2011., roman “Usporedbe”, autobiografski roman “Od tada do sada” 2019., a u 2021. objavljen mu je autobiogrfski roman “Ponešto od svega”. Zastupljen u nekoliko antologija, kao što su Hrvatska iseljenička lirika (1974.) urednika fra Lucijana Kordića, Hrvatski zbornik (1992.) što ga je uredio Veselko Grubišić, Hercegovina (2002.) urednika dr. Vjekoslava Bobana, “Zrcala u sjeni”, dvojezični zbornik hrvatskih pisaca u Australiji (1994.), što ga je uredila Anna Kumarich, Zbornik australskih multikulturalnih pisaca Writer's Mosaic (1992. i 1996) urednice Ann Galwey… Član je Hrvatskog društva književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne u Mostaru.