Županijski zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa Sarajevo nakon deset godina stanke obnovio je izdavačku djelatnost objavljivanjem publikacije "Spomen-soba dr. Ćire Truhelke", piše Večernji list BiH.
Urednik izdanja je ravnatelj Zavoda Boris Trapara, koji je naveo da je Zavod u prethodnoj godini pokrenuo niz aktivnosti na zaštiti i promociji pokretnog nasljeđa koje se čuva u Zavodu, priopćio je Županijski zavod za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa.
Tehničko snimanje
- Tehničko snimanje pojedinačnih predmeta obavili su studenti arhitekture profesora dr. Adija Ćorovića s Međunarodnog sveučilišta Sarajevo, a provedena je i procedura prethodne zaštite vrijednih predmeta koji čine spomen-sobu dr. Ćire Truhelke. Publikacija kojom želimo ponovno pokrenuti izdavačku djelatnost Zavoda donosi priču o blagu iznimne vrijednosti, uzimajući u obzir njegovu očuvanost u izvornom stanju i činjenicu da veliki broj pojedinačnih umjetničkih predmeta, namještaja, tekstila, keramike i dr. vjerno predočava život i posvećen rad prvog kustosa Zemaljskog muzeja BiH Ćire Truhelke - kazao je Trapara.
Autorica kataloga je Mirha Šabanović koja je kazala da katalog sadrži opis i fotografije predmeta u sklopu spomen-sobe Truhelke.
Izuzetna vrijednost
- Možda je najzanimljiviji namještaj koji je izrađivao sam Truhelka uz pomoć stolara. Truhelkine radove karakterizira dekorativno oblikovanje rezbarenjem i graviranjem, maštovita obrada ukrasa geometrijske ornamentike predstavljenih u alternaciji crnih i bisernobijelih sedefnih pločica. Naravno, tu su i drugi predmeti od izuzetne umjetničke ili povijesne vrijednosti kakve su slike, predmeti za kućnu upotrebu ili dekorativni elementi - podvukla je Šabanović.
Spomen-soba dr. Ćire Truhelke predstavljena je kroz fotografije Marka Jovančića, koji je publikaciju i grafički uredio.
Osim toga što je bio prvi kustos Zemaljskog muzeja BiH, dr. Truhelka je bio i predsjednik Društva bosanskohercegovačkih Hrvata u Zagrebu, koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti je zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti BiH. Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima. Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.