Svečano je predstavljen 20. broj Vitka, časopisa ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg. Program su otvorili Vinko i širokobriješki framaši pjesmom "Moja domovina", a onda je voditelj programa Marinko Karačić pročitao nekoliko aforizama Marinka Ćavara o temi kako svijet, pa tako i Široki Brijeg, na mladima ostaje, piše Večernji list BiH. U sklopu Ogranka Matice hrvatske u Širokom Brijegu u začetku je novi projekt pod nazivom Dramsko kazalište mladih. Cilj ovog projekta je okupiti mlade ljude kojima je zajednička ljubav prema glumi, kazalištu i poeziji. Osnivači ovog projekta Marko Topić i Ante Naletilić izveli su scenu iz poznate komedije Ive Brešana "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja".
Gavranova čestitka
Nazočnima se obratio Gojko Jelić, predsjednik širokobriješkog Ogranka Matice hrvatske i urednik časopisa Vitko. Ugledni hrvatski književnik Miro Gavran, novi predsjednik Matice hrvatske, nije bio u mogućnost nazočiti ovom kulturnom događaju pa se obratio videoporukom. Čestitao je širokobriješkim matičarima jubilarni broj Vitka. Posebno mu je bilo drago saznanje da je i fra Didak Buntić, kojemu je posvetio svoj roman "Nekoliko ptica i jedno nebo" (predstavio ga je i u Širokom Brijegu), bio član Matice hrvatske. Časopis Vitko do sada uređivali su Blanka Kraljević, Željka Šaravanja, Ivo Čolak i aktualni urednik Gojko Jelić koji je istaknuo da je do sada u 20 brojeva Vitka sudjelovalo 308 autora u ukupno 770 naslova na 2686 stranica! Dodijeljene su posebne nagrade Blanki Kraljević, Ivi Čolaku, Marinku Ćavaru, Željki Šaravanji, Andriji Zeljki i fra Anti Mariću. Dr. Ivo Čolak, urednik od 7. do 12. broja, u 20. jubilarnom broju Vitka naglašava: "Vitko je niknuo iz kamena i na kamenu. Glasoviti stećak iz Mokroga, na privremenom radu u Sarajevu, nešto je najstarije poteklo iz našeg kraja. Mislim da je idealno ime za časopis Matice hrvatske iz Širokog Brijega. Drago mi je da je Vitko ostao i opstao kao bitan kulturološki sadržaj ovog grada. Ponosan sam na to što su za Vitka pisala jedna od najvećih novinarskih, redateljskih, književnih i scenarističkih imena s ovih prostora." Naslovnu pjesmu s albuma (snimljenog 1984.) "Blagoslovi sive krše" (tekst fra Lucija Kordića uglazbio je fra Slavko Topić, a izveo Zbor svete Cecilije pod ravnanjem sestre Bibijane Ćurlin), himnu širokobriješkoj Gospi, nazočni u kinodvorani Borak čuli su u izvedbi širokobrijeških framaša. - Fra Ante Marić kao da nije otišao s Briga. Stalno nam je pri ruci. Njegovi prilozi obilježili su svaki broj časopisa. Posebno ističemo njegovu dramu "Dolazak fratara u Hercegovinu", koja je objavljena kao separat uz 9. broj Vitka. Fra Ante se emotivno prisjetio vremena kad je snimljena himna Gospi širokobriješkoj "Blagoslovi sive krše" te hodočašća mladih Širokom Brijegu. Na natječaj "Matičina nagrada za mlade književne stvaratelje" ove godine prijaviIo se više od 70 kandidata. Prof. Mirela Lovrić objavila je rezultate natječaja. U konkurenciji učenika osnovnih škola za poeziju prvo mjesto osvojila je Milica Čerkez (OŠ Široki Brijeg), drugo mjesto pripalo je Matei Brekalo (OŠ Široki Brijeg), a treće Anđeli Čović (OŠ Biograci). U konkurenciji osnovaca za prozu prvo mjesto osvojio je Marko Slišković (Druga OŠ Široki Brijeg), drugo mjesto pripalo je Katji Mandić (Druga OŠ), a treće Anamariji Zovko (Prva OŠ). Širokobriješki gimnazijalac Jakov Kraljević osvojio je prvu nagradu za poeziju u konkurenciji srednjoškolaca. Drugo mjesto pripalo je Lani Lasić (Srednja strukovna škola Široki Brijeg), a treće Mariji Soldo (Srednja strukovna škola). U konkurenciji srednjoškolaca za prozu prvo mjesto osvojila je Dora Ćorić (Gimnazija fra Dominika Mandića), drugo mjesto pripalo je gimnazijalki Ljiljani Šušak, a treće Aniti Bogdan (Srednja strukovna škola).
Niknuo iz kamena
Časopis Vitko ime je dobio po stećku s natpisom "Vitko," jednom od najstarijih širokobrijeških spomenika (14. ili 15. stoljeće), koji je 1962. godine iz sela Mokro "preseljen" u dvorište Zemaljskog muzeja u Sarajevu (prošle godine Grgo Mikulić isklesao je repliku tog stećka i nalazi se u dvorištu područne škole u Mokrom). Časopis kojemu je "kuma" profesorica Blanka Kraljević, jedna od njegovih urednica, niknuo je početkom novog tisućljeća, doživio punoljetnost, sada već i zrelost. Dr. Ivo Čolak, također jedan od urednika Vitka, u 20., jubilarnom broju ističe: "Širokobriješki krajolik je naširoko poznat po svom 'kršu' i možda je neshvatljivo nekome iz europskog velegrada kad ovdje ugleda 'nešto monumentalno' usred 'ničega'. Naravno, on ne mora znati ništa o prošlosti ovoga kraja, ali ako ima sluha, čut će što mu Vitko na kamenu govori. A VITKO ima što reći…" Osvrt Gojka Jelića, aktualnog urednika, nosi naslov "Vitko ide dalje…" Tomislav Kvesić, jedan od suradnika časopisa, naglašava da Vitko nudi štivo koje nadilazi vrijeme.