Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", kao temeljna kulturna ustanova Hrvata u BiH, ima strateški značajnu ulogu kada je riječ o osnivanju veza među Hrvatima, očuvanju kulturne baštine, ali i obrazovanju, a o kakvoj je snazi riječ, dovoljno govori i činjenica da Napredak ima više od 7000 članova. Dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik HKD-a "Napredak", govori o aktivnostima koje su u tijeku, a među ostalima, u organizaciji Napretka i njegova Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH (HI BiH) ove će se godine s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u BiH te Sveučilištem u Mostaru i Filozofskim fakultetom organizirati znanstveni simpozij "Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva" na kojem će sudjelovati 24 znanstvenika iz šest zemalja.
Večernji list: Primjetan je veliki broj aktivnosti koje HKD "Napredak" provodi diljem BiH. Koliko takvi procesi imaju značaja u očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine u BiH?
- HKD "Napredak" temeljna je kulturna ustanova bh. Hrvata. Naše aktivnosti igraju ključnu ulogu u povezivanju Hrvata u BiH s hrvatskim zajednicama izvan granica zemlje, kao i s matičnom državom Hrvatskom. Ovo povezivanje jača kulturnu koheziju i identitet, omogućavajući razmjenu ideja, resursa i podrške. U svojoj dugogodišnjoj povijesti Društvo je imalo uspone i padove. Međutim, ono što je uvijek bila nepobitna činjenica jest da smo bili Društvo oko kojeg su se okupljali svi dobronamjerni ljudi te smo uvijek bili u misiji činjenja dobra i promoviranja pozitivnih vrijednosti u društvu. To je nešto što ćemo uvijek kroz različite projekte i manifestacije nuditi hrvatskome narodu, ali i svim drugim narodima i građanima u BiH, RH ali i u svim europskim i izvaneuropskim zemljama gdje imamo svoje podružnice. Hrvatski narod i svi drugi narodi koji žive na ovim prostorima nikad se neće u europskim i svjetskim okvirima nametnuti svojom brojnošću, već to možemo učiniti samo kroz obrazovanje, kulturu, znanost, sport, nadam se i gospodarstvo, u čemu je Napretkova uloga golema. Osim očuvanja kulturne baštine, Napredak aktivno radi na obrazovanju i osnaživanju mladih generacija Hrvata u BiH, naravno, ne isključujući ni sve ostale. Kroz stipendije, seminare i kulturne radionice pomaže mladima razvijati vještine i svijest o vlastitoj kulturnoj baštini, što je ključno za dugoročno očuvanje nacionalnog identiteta. Ovi procesi pomažu i u izgradnji te očuvanju socijalnog kapitala unutar hrvatske zajednice, stvarajući mreže podrške koje su bitne za održavanje vitalnosti zajednice u izazovnim socioekonomskim okolnostima. Takva angažiranost doprinosi jačanju zajedništva, solidarnosti i ponosa unutar hrvatske zajednice u BiH. Danas Napredak ima više od 7000 registriranih članica i članova koji plaćaju redovito članarinu i mnogo veći broj simpatizera i poklonika koji nisu članovi. Radimo više od 600 manifestacija godišnje, stipendiramo više od 100 studentica i studenata godišnje te pokazujemo kako je moguće raditi dobro i kvalitetno u svim uvjetima.
Večernji list: Glazba, izdavačka djelatnost, likovna umjetnost, sport..., uistinu je teško nabrojiti sve segmente društvenog života koje HKD "Napredak" aktivno podržava. Možete li izdvojiti neke od značajnijih u proteklih godinu dana? Što planirate u razdoblju koje je pred nama? Naime, ove godine obilježavamo 600 godina od rođenja kraljice Katarine Kosače Kotromanić...
- Premalo bi bilo stranica u vašem cijenjenom listu kada bih izdvojio velike manifestacije koje na godišnjoj razini organizira HKD "Napredak" i kao Središnja uprava i kroz podružnice. Ove godine se za nas izdvaja jedan bitan događaj, obljetnica. U organizaciji HKD-a "Napredak" i njegova Instituta za kulturu i tradiciju Hrvata u BiH (HI BiH), koji djeluje u sastavu HKD-a "Napredak", ove ćemo godine s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u BiH te Sveučilištem u Mostaru i Filozofskim fakultetom organizirati veliki znanstveni simpozij "Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva", na kojem će sudjelovati 24 znanstvenika iz šest zemalja. Htjeli smo staviti naglasak ne na jednu osobu, već na opće posljedice sudbonosnih događanja kojima nestaje Bosansko Kraljevstvo. A činjenica da je kraljica Katarina bila sudionica onoga što se ovdje događalo sasvim je logična poveznica i izvrstan povod za to obilježavanje. Stoga, dan ranije i na sam spomendan kraljice Katarine Kosače Kotromanić, 24. i 25. listopada, organizirat ćemo ovaj veliki skup. Činjenica je kako Katarina Kosača, iako povijesna ličnost iz 15. stoljeća, i dalje igra važnu ulogu u današnjoj BiH. Njezino nasljeđe prožima se kroz kulturu, religiju i politiku, čineći je neizostavnim dijelom diskursa o identitetu i povijesti BiH. Bez obzira na etničku pripadnost ili vjerska uvjerenja, figura Katarine Kosače nastavlja inspirirati i izazvati rasprave, dok istodobno služi kao simbol bogate i složene prošlosti ove zemlje. U današnjoj političkoj realnosti BiH nasljeđe Katarine Kosače koristi se na različite načine u političkoj retorici. Na njezino ime i nasljeđe često se pozivaju u raspravama o povijesnim pravima i identitetima unutar zemlje. Zato će ovaj skup biti mali doprinos HKD-a "Napredak" u razgovoru i promišljanjima oko uloge ove velike povijesne ličnosti.
Večernji list: Veliki dio aktivnosti odnosi se i na proces obrazovanja, stipendiranje. Koliko je ono bitno u kontekstu stvaranja bolje materijalne osnove za proces koji će rezultirati novim generacijama koje će sutra voditi računa o znanosti, umjetnosti, kulturi...?
- Stipendiranje koje provodi HKD "Napredak" igra ključnu ulogu u stvaranju bolje materijalne osnove za obrazovanje novih generacija. Ovaj proces je od iznimne važnosti jer omogućava mladima, osobito onima iz manje razvijenih i ruralnih područja, da steknu obrazovanje koje bi im bilo nedostupno zbog financijskih prepreka. Kroz stipendiranje investiramo u buduće lidere u znanosti, umjetnosti, kulturi i drugim područjima, stvarajući temelje za društveni i kulturni razvoj Hrvata u BiH. Obrazovane generacije koje izlaze iz ovih programa imaju potencijal ne samo očuvati kulturnu baštinu već i obogatiti je novim idejama i dostignućima. Osim toga, stipendiranje doprinosi smanjenju socijalnih nejednakosti, pružajući jednak pristup obrazovanju svim članovima zajednice, bez obzira na ekonomski status. Time se osigurava da talent i sposobnosti mladih ne ostanu neiskorišteni zbog nedostatka financijskih sredstava, što je ključno za dugoročni razvoj i napredak društva. Samo prošle godine Napredak je stipendirao ili dao potporu za 132 studenta u iznosu od 184.000 KM. U posljednje četiri godine stipendirali smo više od 500 studenata i podijelili više od 600.000 KM. Po tome smo specifični ne samo na ovim prostorima nego i mnogo šire.
Uistinu nastavljamo plemenitu ideju koju su naši prethodnici radili. Svjesni smo činjenice da danas stipendije ne predstavljaju ono što su značile prije 50 ili 100 godina, ali smatramo da je biti stipendist Društva koje je stipendiralo jedinu dvojicu nobelovaca s ovih područja - Ivu Andrića i Vladimira Preloga (po kojima naš fond za stipendiranje nosi i ime) vrlo bitna odrednica i ponos za sve one koji su naši stipendisti. Uz Preloga i Andrića, neizostavna imena su i umjetnici Gabriel Jurkić, Karlo Mijić, Ismet Mujezinović te na deseci književnika i osoba raznih profila. To su ljudi koji nisu prepoznati samo u BiH već i mnogo šire. Deseci doktoranada i sveučilišnih profesora bili su iz Napretka. Ne možete naći značajniju ličnost iz 60-ih i 70-ih godina u cijeloj BiH i šire, a da nije bila povezana s Napretkom. Zbog toga biti stipendist Napretka treba imati poseban značaj za sve naše današnje i buduće stipendiste.
Večernji list: Kakav je odnos razina vlasti prema HKD-u "Napredak"? Koliko je sinergijski pristup važan kada govorimo o ispunjenju strateških ciljeva Napretka?
- Taj odnos može se opisati kao kompleksan i varijabilan, ovisno o specifičnim političkim i društvenim okolnostima. U idealnim uvjetima podrška vlasti trebala bi biti snažna i kontinuirana s obzirom na to da HKD "Napredak" igra ključnu ulogu u očuvanju i promociji hrvatske kulturne baštine, kao i u obrazovanju novih generacija. Međutim, u praksi ta podrška može biti nedovoljna ili nekonzistentna, što ponekad otežava ostvarenje strateških ciljeva Napretka. U takvom kontekstu sinergijski pristup između Napretka i svih razina vlasti postaje nužan. Kada su Napredak i vlasti usklađeni u svojim ciljevima i aktivnostima, moguće je ostvariti dalekosežne rezultate u očuvanju kulture, podršci obrazovanju i jačanju zajednice. Sinergija znači da vlasti prepoznaju i podržavaju strateške ciljeve Napretka kroz financijsku pomoć, institucionalnu podršku i uključivanje u zajedničke projekte. To omogućava Napretku da se usredotoči na svoje misije s manje prepreka, a istodobno i vlasti mogu bolje ispuniti svoje obveze prema očuvanju kulturne baštine i podršci obrazovanju. Ovaj sinergijski pristup, u kojem se vlasti i Napredak međusobno podupiru i nadopunjuju, ključan je za održivost i uspjeh svih napora u očuvanju hrvatske kulturne baštine i obrazovanja u BiH. Posebice moram zahvaliti Vladi FBiH, Vladi RH preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, vladama Sarajevske županije, ali i svih ostalih županija i općina koje su prepoznale rad Napretka i pružaju mu potporu. Ove vrijednosti krajnji su ciljevi kojima težimo, koje usmjeravaju naše djelovanje i orijentiri su smislu postojanja Napretka jer iz njih proizlazi vizija i misija Društva. U tome je snaga i u ovim izazovnim vremenima kada se strukture ruše i kreiraju nove, a čovjek jedva može pratiti brzinu promjena. Uvijek su ljudi gradili svoje kule, ali i kad su se rušile, mudri znaju da vrijednost nije u kuli ili bilo kojoj formi, nego u graditelju - čovjeku koji ih gradi. Zato je vrlo bitno da svi budemo graditelji. Svi mi volonterski kroz svaku našu podružnicu krojimo priču Napretka u koju je utkano 120 godina tradicije. Ovo je priča o povijesti naroda koja je tekla koritom društvenih zbivanja koja su utjecala i na Napredak, ali je i Napredak svojim djelovanjem i ljudima u njemu i oko njega bio neodvojivi dio tih događanja, kao i povijesti BiH i RH u navedenom razdoblju. Napredak je kao rijeka čiji je smjer i pravac određen koritom kroz koje teče, ali istodobno, mi smo gradili korito i bili dio sveukupne povijesti i društvene zbilje ovog područja. Zbog toga je i djelovanje u Napretku proslava svakog pojedinačnog doprinosa svih ljudi koji su se utkali u priču o Napretku i proslava svakog značenja koje je taj doprinos imao za opće dobro.
Večernji list: Možete li se osvrnuti na suradnju s drugim kulturnim organizacijama iz BiH i šire?
- Suradnja HKD-a "Napredak" s drugim kulturnim organizacijama, kako unutar BiH tako i šire, od iznimnog je značaja za jačanje kulturnog identiteta i ostvarenje strateških ciljeva društva. Ova suradnja omogućava razmjenu iskustava, resursa i ideja, što obogaćuje kulturni pejzaž ne samo Hrvata u BiH već i šire regije. Na domaćem terenu Napredak često surađuje s drugim hrvatskim kulturnim društvima i institucijama koje dijele slične ciljeve. Prije svega, tu mislim na Maticu hrvatsku, udrugu "Prsten" i dr.
Ova suradnja ogleda se u zajedničkom organiziranju kulturnih manifestacija, umjetničkih izložbi, književnih večeri, tematskih seminara i predavanja te edukativnih radionica. Kroz takve inicijative ovi sadržaji postaju dostupni široj publici, a istodobno se jačaju veze unutar hrvatske zajednice u BiH. Ponosni smo na suradnju koju Napredak pokazuje i kroz zajednički rad s naša tri prijateljska društva iz drugih naroda - BZK "Preporod", SPKD "Prosvjeta" i Židovskim kulturno-prosvjetnim i humanitarnim društvom "La Benevolencija" - kako se može i treba raditi uvažavajući, poštujući i priznajući jedni druge. Zajedničkim snagama ova četiri društva uradila su do sada niz projekata i posebice smo ponosni na "Suzvučja", gdje zajedno u posljednjih nekoliko godina organiziramo koncerte, predavanja i izložbe u mnogim gradovima BiH. Šira suradnja, posebno s organizacijama iz Hrvatske i drugih zemalja s hrvatskom dijasporom, dodatno proširuje mogućnosti za očuvanje i promociju kulturne baštine. Ove međunarodne veze omogućavaju Napretku pristup dodatnim resursima, ekspertizi i novim perspektivama, što je od iznimne važnosti za daljnji razvoj i modernizaciju njihovih aktivnosti. Ovdje, prije svega, moram spomenuti da je HKD "Napredak" punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). To je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti. Preko rada u ovoj organizaciji HKD "Napredak" promovira BiH u europskim okvirima i radi na boljem razumijevanju događanja u BiH. Suradnja s međunarodnim kulturnim organizacijama i institucijama, kao što su kulturne udruge, sveučilišta i umjetničke organizacije, također otvara vrata za projekte koji nadilaze nacionalne granice. Takvi projekti mogu uključivati međunarodne izložbe, sudjelovanje u kulturnim festivalima te akademske i umjetničke razmjene koje promoviraju hrvatsku kulturu na globalnoj razini. Sve u svemu, suradnja s drugim kulturnim organizacijama omogućava HKD-u "Napredak" proširiti svoj utjecaj, osnažiti kapacitete i učinkovitije doprinijeti očuvanju i promociji hrvatske kulture u BiH i šire.
Večernji list: Može li BiH, kao društvo izrazitog multikulturalnog karaktera, biti pozitivan primjer dobrosusjedskih međunacionalnih odnosa, primjer koji će možda sutra obogatiti i Europsku uniju?
- BiH, kao društvo bogato različitim kulturama, tradicijama i religijama, svakako ima potencijal postati pozitivan primjer dobrosusjedskih međunacionalnih odnosa. Povijesno gledano, BiH je bila mjesto gdje su se različite kulture i narodi susretali, živjeli i surađivali. Upravo ta multikulturalnost, unatoč izazovima s kojima se zemlja suočava, može poslužiti kao model suživota i međusobnog poštovanja u širem europskom kontekstu.
U BiH su prisutne tri glavne etničke skupine - Bošnjaci, Hrvati i Srbi - ali i mnoge druge manjinske zajednice. Ako se u takvom društvu uspiju izgraditi i održati skladni odnosi, uz poštovanje različitosti i aktivno promicanje zajedničkih interesa, BiH bi mogla postati inspiracija i za EU, koji se također suočava s izazovima integracije i očuvanja kulturnih različitosti. Trebali bismo svi biti svjesni činjenice kako položaj hrvatskoga naroda, čiji je Napredak neodvojivi dio, ne smije biti bitan samo Hrvatima već i svim ostalim narodima i građanima u BiH, ali RH. BiH je tijekom povijesti uvijek opstajala na ovom tronošcu naroda, ne isključujući one koji se osjećaju drugačije. Bit BiH definirana je kroz Ustav i stoljetnu tradiciju i to se treba uvažavati. Svaki od naroda mora biti zadovoljan na svakom dijelu teritorija države. Moramo se svi osjećati ugodno u svojoj koži, a kada to kažem, onda mislim na to da se osjećamo ugodno u svojoj domovini BiH. Tko to ne želi, ne želi dobro ni svom ni drugim narodima u BiH. Rješenje nije lako naći, ali mislim da je tu mnogo zasluga medija. Oni često u izvještavanju naglašavaju negativnosti, a ne pozitivne stvari. Mediji stvaraju takvu sliku da, tko god napravi mali ustupak, onda je izdajica nečega. Takav diskurs moramo promijeniti. Napredak u svom dijelu čini da se situacija relaksira. Hrvatsko pitanje je važno u kontekstu svih političkih događanja u BiH. Nedovoljno učimo iz povijesti i nedovoljno koristimo iskustva iz povijesti. U BiH svi mogu biti zadovoljni ako su svi zadovoljni onim što se događa u BiH.
Ovdje ne može biti poražene strane. Može biti zadovoljnije i manje zadovoljne strane. Samo razgovorom i kompromisom možemo doći do rješenja. Naravno da su ti kompromisi ponekad bolni, ali mislim da su bolji od situacije kakva jest. Politika ima svoje pravce djelovanja, mora ostvariti svoje ciljeve i to je razumljivo. Kada se to spusti na neku drugu razinu, onda je to vrlo teško govoriti u mom ili vašem kontekstu zbog toga što znam samo jednu cjelinu slike. Bojim se da dolazimo u fazu neprepoznavanja. Neke stvari koje su se ranije puno lakše rješavale, sada su zategnutije. Stvari se zatežu na mjestima na kojima se ne bi smjele zatezati. Mogu reći da imam prijatelje i Bošnjake i Srbe i druge. Živim u takvoj sredini i imam takav prostor djelovanja. Naravno da situacija nije kakva je na političkoj razini jer, da jest, bilo bi mnogo teže. Sigurno je da je situacija relaksiranija. Mi smo osuđeni jedni na druge, a do nas je hoćemo li uspjeti naći zajednički nazivnik da želimo biti zajedno.
No, dolazimo u fazu neprihvaćanja i oštrih stavova koji se reflektiraju na širu društvenu zajednicu. Ako nastavimo u tom smjeru, onda se može dogoditi da će neke stvari biti nemoguće uraditi. Sada je krajnje vrijeme da vidimo što želimo. Ne moramo biti u bratstvu i jedinstvu, ali trebamo se razumjeti i podržavati. Model koji ima BiH nije ništa drugačiji od onoga u EU. Samo trebamo vidjeti koji je minimalni konsenzus. Bilo koja vrsta nametanja, zagovaranja i prisile ne funkcionira. To ne funkcionira u obitelji, a kamoli u državi. U obitelji mora biti razgovor, konsenzus, dogovor, prilagođavanje. Vraćam se ne medije koji bi trebali svaku stvar oprezno komentirati. BiH bi, kao buduća članica EU-a, mogla donijeti vrijedna iskustva u izgradnji multikulturalnog društva koje se temelji na dijalogu, kompromisu i međusobnom uvažavanju.
Uspješan model multikulturalnosti u BiH mogao bi obogatiti europske politike u smislu upravljanja kulturnom raznolikošću, jačanja socijalne kohezije i promoviranja dobrosusjedskih odnosa među državama članicama EU-a. Naravno, da bi se taj potencijal ostvario, potrebno je raditi na jačanju unutarnje stabilnosti, pomirenju i izgradnji povjerenja među različitim etničkim i kulturnim skupinama u BiH. Političke i društvene elite, uz podršku međunarodne zajednice moraju nastaviti promicati vrijednosti tolerancije, pravde i jednakosti kako bi multikulturalnost postala izvor snage, a ne podjela. Napretkova uloga je raditi na tome da prihvaćamo jedni druge, shvaćamo jedni druge, uvažavamo i priznajemo jedni druge, činimo i ustupke jedni drugima. A činiti ustupak nije poraz, nego pokazivanje dobre volje, pa, ako hoćete, i vizije. Na tome svi trebamo raditi, a uloga Napretka, kao temeljne ustanove kulture hrvatskoga naroda u BiH, u tome je velika. Ako BiH uspije pokazati kako različite zajednice mogu živjeti zajedno u miru i suradnji, unatoč teškoj povijesti i složenim političkim izazovima, mogla bi postati svijetli primjer i vrijedna lekcija za cijelu Europu, koja se također suočava s pitanjima identiteta, integracije i multikulturalizma.