Unatoč velikoj krizi i drastičnom padu kupovne moći, cijene stanova stagniraju već duže vrijeme. Kako se navodi u izvješću ombudsmana za zaštitu potrošača Dragana Doke, ovakva situacija je posljedica dvostrukog kreditiranja, a konačnu cijelu ovoga kaosa plaćaju potrošači. - Pojačano kreditiranje prethodnih godina je ubrzalo rast cijena nekretnina. Investitori i izvođači su u cijene ukalkulirali kamate na njihove kredite, a kupci također uzimaju kredite kako bi kupili nekretninu. Konačnu cijenu podnose potrošači jer oni koji su producirali ovakva stanja nisu spremi podnijeti teret smanjivanja cijena - rekao nam je ombudsman Doko govoreći o temi žalbi građana.
Brojni primjeri
I u mnogim drugim primjerima potrošači plaćaju konačnu cijenu nemara i nezakonitih radnji određenih javnih poduzeća ili privatnih tvrtki. Tako su, primjerice, građani Sarajeva primorani tijekom zimskog razdoblja kao energent za grijanje koristiti plin. - Jedan čovjek se žalio jer nije želio grijati cijeli stan, ali je odbijen. Želio je promijeniti način grijanja stana, ali je opet odbijen pod izlikom kako bi morali ugasiti dotok plina i stanarima koji žive iznad njegova stana u zgradi. Kada čovjek nije platio račun, jednostavno su premostili njegov priključak za plin, isključili ga s mreže bez utjecaja na ostale stanare. Znači, mogli su to uraditi i ranije, ali nisu željeli - prepričava nam ombudsman Doko samo jednu od stotina žalbi koja je stigla na adresu institucije kojoj je na čelu.
Banke protiv zakona
Jedan od najčešćih kršitelja zakona je financijski sektor, odnosno banke u BiH. One čak svjesno rade protiv zakona, a za ovu situaciju su djelomično krivi i potrošači. - Banke su zaključile kako ih samo pojedinci tuže, dok većina građana uredno plaća određene naknade koje nisu sukladne zakonu. Mi zajedno s nadležnim inspekcijama i ostalim institucijama pokušavamo ispraviti ove nepravilnosti i zaštititi potrošače koliko je to moguće - naglašava Doko. Tako građani BiH i dalje plaćaju brojne naknade koje ne bi ni trebale postojati, plaćaju opomene za kredite i po 20 maraka, kamate na prijevremeno vraćanje kredita 5 posto i o svemu tome šute. Tek kada otvoreno ustanu protiv ovakvog načina rada, mogu se očekivati pozitivne promjene. Banke će do tada crpiti što više novca od potrošača.