Naše razumijevanje neurodivergencije i neurodivergentnih poremećaja kao što su ADHD, autizam i disleksija drastično se razvilo u posljednjih nekoliko desetljeća. Veće razumijevanje i svijest o tome kako se neurodivergencija pojavljuje kod ljudi različite dobi i spola također je dovelo do toga da i odrasle osobe traže dijagnozu nakon što su shvatili da je njihovo ponašanje u skladu sa simptomima navedenim u novim dijagnostičkim smjernicama, piše LADbible.
Statistike objavljene u The Guardianu otkrivaju da se dijagnoza autizma povećala s jedne u 2500 na jednu u 36 u posljednjih 80 godina. Ključ boljeg razumijevanja je ideja da neurodivergencija nije crno-bijela, već da se radi o spektru, što znači da se dvije neurodivergentne osobe neće prikazati na isti način.
Olesya Luraschi često na TikToku objavljuje videozapise sa psihološkim temama, a sada je objasnila kako se neurodivergentni i neurotipični mozak često može prikazati drugačije. U nedavnom videu upotrijebila je pitanje za koje je objasnila da se ponekad može koristiti tijekom dijagnoze autizma i objasnila kako može istaknuti razliku između neurodivergentnih i neurotipičnih ljudi.
"Palica i loptica koštaju ukupno 1,10 dolara. Palica košta 1,00 dolara više od lopte. Koliko košta loptica?", glasi pitanje. Luraschi je objasnila da način na koji odgovorite može biti pokazatelj razmišljanja Sustava 1 ili Sustava 2. Osoba koja misli Sustavom 1 vjerojatnije bi odgovorila brzo i rekla da loptica košta 10 centi, dok bi osoba koja misli Sustavom 2 provela dulje razmišljajući o pitanju prije nego što zaključi da lopte zapravo košta 5 centi.
Ovaj test nije zamjena za kliničku dijagnozu i možda ste samo dobri u matematici i mozgalicama, ali može pružiti uvid u vaš stil razmišljanja. Pitanje je osmislio psiholog Daniel Kahneman, a nedavne studije također pokazuju da se neurodivergentni ljudi češće oslanjaju na svoj Sustav 2 kada je u pitanju rješavanje problema.
To je istaknuto i u studiji iz 2022. godine koja je otkrila da se autistični sudionici češće oslanjaju na sporije i logičnije razmišljanje kada je u pitanju donošenje odluka. "Autistični sudionici dali su više promišljenih odgovora od neautističnih sudionika. Međutim, obje grupe su dale relativno više intuitivnih odgovora i manje promišljenih odgovora u brzom stanju", zaključuje studija.