Poplave, led, snijeg..., pa onda neočekivano visoke temperature, poljoprivredna sezona i godina uopće za poljoprivrednike na jugu Hercegovine nije mogla lošije početi.
Elementarne nepogode
A još nije ni polovina godine pa ako je suditi po ranijim godinama za očekivati je i nove elementarne nepogode do konca ove kalendarske godine. A sve to ‘izluđuje’ hercegovačke poljoprivrednike koji se godinama muče kako bi na kraju uspjeli prodati sve ono što i proizvedu. A zbog tih čestih elementarnih nepogoda više nitko i ne zna koliko će se moći uopće proizvesti. A i ono što se proizvede na kraju nailazi na slabu prodaju koja je opet ograničena uvozom i raznim drugim stvarima koje nerijetko i uništavaju obiteljsku poljoprivrednu proizvodnju. ”Mnogi se još nisu oporavili od onog strašnog snježnog nevremena kada je samo u Čapljini pod snijegom i ledom urušeno preko tisuću plastenika. Neki se, nažalost, neće ni oporaviti u ovoj godini koja je zasigurno i najneizvjesnija do sada po pitanju proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda, govori poljoprivredni proizvođač Grga Matić iz Višića dok obilazimo ovo čapljinsko naselje. Uz taj prirodni čimbenik ili točnije Božju volju ovdašnji se poljoprivrednici susreću i s problemima oko priprema te podizanja nasada i plastenika. ”Strašno su velika ulaganja i troškovi samo da bi podigli jedan plastenik i zasadili voće i povrće. To je više tisuća KM samo po jednom plasteniku, a u što se ne ubrajaju kasniji troškovi prskanja tj. zaštite onoga što smo zasadili. Došlo je vrijeme da su skuplji ti lijekovi za biljke od onih za ljude. Ogromni su troškovi od same pripreme zemljišta pa preko nabave rasada i svih zaštitnih sredstava. A o grijanju usljed niskih temperatura te o drugim stvarima da i ne govorimo”, skoro u glas nam govore Grga i Vesela Matić te Drago Udženija i dodaju da se mnogi poljoprivrednici moraju zaduživati na sve strane kako bi uopće podigli plastenik.
Zaduživanje
”Ne znam gdje se ljudi mogu još zadužiti jer su se mnogi i po nekoliko puta zaduživali kako bi nabavili sadni materijal i podigli plastenik, a onda preko noći ostali bez ičega. Kada se uzmu u obzir sva ta zaduženja, a onda i svi kasniji troškovi i ulaganja na kraju je dobit posve nesigurna ili u najboljem slučaju nedovoljna za sve ono što se čini. No, nemamo drugog izbora i onda se nekako vrtimo u krug cijelo vrijeme. Sve se nadamo nekim boljim vremenima u kojima će bar manje biti tih elementarnih nepogoda i dosta bolje i regularnije stvari oko uvoza nekvalitetne robe koja guši i uništava našu proizvodnju, poručuju poljoprivrednici iz Višića.