I dok su se nedavno svi europski lideri složili da je projekt multietničnosti propao, u BiH još uvijek vlada tvrdoglav stav o ovom pitanju. Svima su usta puna multietničnosti, posebice Bošnjacima, a u praksi se de facto ona i ismijava.
Nacionalna pripadnost
Naime, manipulacija nacionalnom pripadnošću izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH prisutna je svih ovih godina, jer su političke stranke shvatile mogućnosti zloporabe pravila o izboru izaslanika pa ga obilato koriste, poglavito kada je u pitanju kandidiranje za popunu kluba ostalih. Stoga će postojeća ustavna rješenja u BiH morati doživjeti izmjene, a posebno one koje se odnose na uklanjanje diskriminirajućih odredbi u svezi s položajem triju konstitutivnih naroda, pripadnika nacionalnih manjina i građana koji su nacionalno neopredijeljeni. U tom kontekstu trebalo bi promatrati i popis stanovništva u BiH, ukoliko se održi u ovoj godini, posebno u segmentu kategorije onih koji se budu izjašnjavali kao pripadnici ostalih naroda.
Iako je do sada bilo nekih špekulacija vezanih uz eliminiranje ove kategorije iz popisa zbog makinacija pojedinaca koji su se izjašnjavali kao ostali samo da bi dograbili fotelju, prema preporukama EUROSTATA, „ostali“ bi se trebali naći na popisu. Iako se kategorija ostalih isključivo u javnosti povezuje s presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Finci i Sejdić protiv BiH”, primjeri iz prakse svjedoče kako su do sada “ostali” egzistirali. Podsjetimo, Muhamed Alaim, vratar FK Sarajevo i predsjedatelj Općinskoga vijeća Centar, kao kadar SDA sjeo je na tu funkciju deklarirajući se kao „ostali“. No, kada se stvari sagledaju detaljnije, Alaim nije slučaj sam za sebe. Isto tako, u sarajevskoj općini Stari grad supružnici Mehičević izjasnili su se kao Hrvati samo da bi dobili mjesto u općinskoj klupi. Također, Esed Radeljaš, bivši zastupnik Bosanske stranke u Skupštini Sarajevske županije, voljom ždrijeba izabran je u federalni Dom naroda kao predstavnik ostalih, iako se ranije izjašnjavao kao Bošnjak. Prema nekim procjenama, u federalnim i državnim institucijama BiH sjedi nekoliko stotina onih koji su se izjasnili pod kategorijom ostalih, a među njima je najviše Bošnjaka. Nije teško zaključiti da kategorija „ostali“ služi samo za izjašnjavanje kod popune radnih mjesta, kako bi se kroz njih manifestirala multikulturalnost i skrila jednonacionalna struktura u mnogim institucijama. Premda je kategorija ostalih izmišljena u bivšem sustavu, gotovo iz istih nakana, špekuliranja, ona se zadržala i nakon posljednjega rata.
U tom kontekstu važno je podsjetiti na činjenicu da je kategorija ostalih postojala na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, a za nju se izjasnilo 17.592 građana. Naime, na tom popisu građani su se također izjašnjavali i po regionalnoj pripadnosti, a zanimljivo je da se njih 14 tisuća uopće nije izjasnilo po nekoj nacionalnoj pripadnosti. S druge strane, prema istom popisu u BiH je 1991. živjelo 16 nacionalnih manjina.
Kategorija “ostali”
Nedavno je u Sarajevu na FPN-u organizirana i međunarodna konferencija čiji je cilj bilo promišljanje o konstitutivnim kategorijama Ustava u svrhu osiguranja pristupa jednakim pravima svim građanima BiH. Konkretno, na toj konferenciji pokušalo se, između ostalog, pronaći i mjesto pod suncem za kategoriju ostalih. Iako je SIP pokušao stati u kraj ovakvim makinacijama, i to tako što je propisao da se svi kandidati prije izravnih izbora izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti, koja se kasnije mora podudarati s izjašnjavanjem kod posrednih izbora, kao što su oni za Dom naroda Parlamenta FBiH, ovo pravilo se odnosi samo na isti izborni ciklus, što znači da se kandidati, ovisno o vlastiti procijene što im može donijeti više koristi, za svake izbore mogu drugačije nacionalno izjašnjavati.
Stoga je upitna i vjerodostojnost Vijeća nacionalnih manjina FBiH kao savjetodavnog tijela federalnog Parlamenta. Podsjetimo, ono je službeno osnovano kada su odluku o imenovanju članova tog tijela odobrili izaslanici federalnog Doma naroda na sjednici održanoj u 2009. Članovi tog tijela su Iso Abinun - Židov, Emil Bakoš - Slovak, Sanja Bogdanović - Slovenka, Irmina Čengić - Poljakinja, Petar Čivič - Talijan, Slavica Ćurić - Makedonka, Tomislav Krzyk - Čeh, Irma Muratović - Mađarica, Hidajeta Redžić - Crnogorka, Hakan Varan - Turčin i Džemina Zejnullahu - Albanka. Uz potvrdu imenovanja ovih 11 članova Vijeća, ostala je mogućnost popunjavanja članovima iz reda nacionalnih manjina - Nijemaca, Rumunja, Rusa i Ukrajinaca. Iako su spomenute manjine popisane na posljednjem popisu stanovništva u BiH, Vijeće njima nije popunjeno.
MULTIETNIČNOST
Manipulacije nacionalnom pripadnošću zbog fotelja u vlasti
U institucijama je najviše Bošnjaka koji su se izjasnili u kategoriji “ostali”, što stvara dojam da u BiH ne žive nacionalne manjine
Poštovanje, Cijenim nastojanja autora ovog teksta ( kao i mnogih drugih novinara) da ukažu na pojavne oblike nepoštenja i nepravde u dejtonski skrojenoj BiH (bara sam ja tako shvatio ovaj tekst, a vi me slobodno ispravite ako griješim). Svakao bi se manipulacija multinacionlanom pripadnošću mogla podvesti pod nepoštenje. Ipak, da bi se nešto malo definitvnije potvrdila ta teza, potrebni su i nešto konkretniji dokazi, u protiv tekst bi se mogao lako interpretirati kao izgovor za izliv anti-mulitkulturalnosti ili anti-pluralitičnosti društva, a evo i fraza koje bi mogle upučivati na to: "I dok su se nedavno svi europski lideri složili da je projekt multietničnosti propao, u BiH još uvijek vlada tvrdoglav stav o ovom pitanju.Svima su usta puna multietničnosti, posebice Bošnjacima, a u praksi se de facto ona i ismijava. Ovo zvuči kao: "Haha, Bože, svi su shvatili da je multikuturalnost jedna velika naivnsot , a ovi Bošnjaci još u nju vjeruju". Ako je to ideja iza ove floskule, onda autor iste očigledno nije u toku zbivanja u svijetu, obzriom da moderna suvremena društva na multikulturalnost i primarnost građanskog u odnsu na etnički identite gledaju kao na ideal kojem treba težiti, nešto što je evolucijeski daleko iznad etnocentričnosti (primjeri: SAD, - pitajte prosječnog Amerikanca da li Obamu smatra Afrikancem ili Amerikancem primarno, Švicarska-u njihovom ustavu stoji " Mi Švicarci" a ne "Mi NJemci, Talijani i Francuzi", recite jednom Švicarcu da je Francuz, NJemac ili Talijan, pa ćete vidjeti koji ćete odgovor dobiti....). Dakle, ako iz uvodnog i citiranog paragrafa stoji pokušaj omalovažavanja multikulturalnosti i pluralističnosti , pa makar i u njenim obrisima, onda se postavlja pitanje otkud tolika averzija prema nečemu što idela kojem ipak teže suvremena društva. Ukoliko uvod pak treba interpretirati kao autorovo nastojanje da ukaze na eventualno licemjerstvo, tj. manipulaciju nacionalnim identitetima sa ciljem ostvarenja osobnih i uzih politickih interesa, onda je jedno takvo nastojanje sukladno onoj autonticnoj novinarskoj etici, s tim da je za dokazivanje nečega takvoga potrebno obznaniti više dokaza. I konačno, ne zaboravimo da pojam "ostali" ne podrazumijeva samo pripadnike svih onih nekonstitutivnih naroda u BiH ( Rome, Jevreje, Njemce, Madjare, Talijane, Arape, Albance itd.) nego i stanovnike/građane BiH koji se ne identifikuju primarno po etničkoj liniji već kao "građani", kategorija kave, na zaprepaštenje svih onih koji imaju fobiju na "građanski" i "plularistički" identite ima daleko daleko više u suvremenim društvima negoli oni to mogu i zamisliti. S poštovanjem Bind Leke Ungjini