Meso koje uvozimo nije kvalitetno. To je otrov!

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, govori za Večernji list o najavljenom povećanju PDV-a, nekontroliranom uvozu, turističkim potencijalima BiH, izlazu iz teške ekonomske situacije. Inače, Bruno Bojić je u studenome prošle godine postavljen na ovu dužnost, te je za samo četiri mjeseca predanog rada na korak od potpisivanja sporazuma koji bi trebao unaprijediti promociju gospodarstva među zemljama regije.

- U posljednje vrijeme sam intenzivno imao sastanke s izaslanstvima zemalja regije. Dogovaramo zajedničke nastupe na trećim tržištima. Sastavljamo konzorcij onih koji žele raditi. Stvorena je pozitivna klima, te postoje velike mogućnosti za sastavljanje konzorcija u kojem će biti izaslanstva Hrvatske, Srbije, Slovenije i naravno BiH.

Koje ste konkretne aktivnosti još pokrenuli?

U veljači je formirano Udruženje za turizam i ugostiteljstvo pri VTK BiH. 
Resorni ministri iz Federacije i Republike Srpske s radošću su dočekali ideju o formiranju ovog udruženja pri VTK BiH. Odmah nakon formiranja uspješno smo prezentirali turističke potencijale BiH u Poljskoj. BiH zaista ima što pokazati kada su turistički potencijali u pitanju. Ovdje je spoj civilizacija, s obzirom da smo zemlja između istoka i zapada. Toliko imamo prirodnih ljepota, imamo mogućnosti bavljenja i zimskim i ljetnim turizmom. Također i vjerski turizam je sve više zastupljen.

Na koji način BiH može privući bogatiju turističku klijentelu?

Treba nam više manifestacija tijekom turističkih sezona. Primjera radi, Sarajevo Film Festival je postao globalni brend zbog kojeg turisti dolaze u Sarajevo. Naš vjerski turizam je najposjećeniji u regiji. Također, turiste, koji prolaze kroz državu, možemo zadržati ako imamo dovoljno kvalitetan način prezentiranja svega onoga zbog čega bi oni ostali barem dva ili tri dana. Ipak, da bi se sve to ostvarilo, moraju se provesti reforme kako bi svaki turist koji dođe u BiH bio prijavljen. Na taj način bi imali dosta realniju sliku o broju turista, ali bi se i državna blagajna bolje punila.

Na koji način država može stimulirati ekonomski napredak?

Politika, odnosno vlast stvara ambijent za normalno funkcioniranje države, a time i za jačanje ekonomije. Vlast može dosta pomoći. Konkretno, može pomoći tako što će naložiti administraciji da investitori lakše dolaze do određenih dozvola. Naravno, tu su nezaobilazni poticaji za proizvodnju. Također, država mora kontrolirati uvoz. Imamo više od 100 milijuna KM uvoza vode. To je žalosna činjenica, posebno kada znamo da imamo najkvalitetnije vode u cijeloj Europi.

No, osim vode, uvoze se i ogromne količine mesa i mesnih prerađevina. Kako se može stati u kraj tom uvozu?

Statistika pokazuje da smo mi uvezli meso po prosječnoj cijeni od 3,60 KM, što je žalosno. Takvo meso ne može biti kvalitetno. To je otrov. Zamislite samo, piletina se uvozi po cijeni od jedne marke. Proizvodima kvalitetno meso i proizvodimo ga u dovoljnim količinama da se tržište može redovito opskrbljivati.  
Kako komentirate činjenicu da bi negativna politička klima u BiH mogla utjecati na pad kreditnog rejtinga u kategoriju “junk” (smeće)? 
Svaki pad kreditnog rejtinga znači pad povjerenja u sposobnost servisiranja svojih obveza. To šalje negativnu poruku svim potencijalnim ulagačima i kreditorima. Samim tim se nagovještavaju negativna ekonomska kretanja. Razina na kojoj se nalazi kreditni rejting BiH je vrlo niska i izrazito nepovoljno djeluje na našu ekonomsku situaciju. Ograničava ekonomski razvoj, a pogotovo mogućnost pronalaženja povoljnih izvora financiranja i investiranja u BiH. 

Često se spekulira o takozvanom crnom scenariju koji bi mogao zahvatiti BiH. Je li moguć takav scenarij?

Crni scenarij bi podrazumijevao pogoršavanje ekonomske situacije u smislu novog pada kreditnog rejtinga, povećanje proračunskog i vanjskotrgovinskog deficita, pada industrijske proizvodnje, zaposlenosti i životnog standarda. Iako je ekonomska situacija izrazito nepovoljna, ovo moram naglasiti, ne treba unaprijed najavljivati takvo nešto. Nije kasno da se trendovi okrenu u pozitivnom smislu. Ja sam u svakom slučaju optimist i zato jesam dobio povjerenje naših gospodarstvenika da ih predstavljam na čelu Vanjskotrgovinske komore BiH. 

Postoji li izlaz ili svjetlo na kraju tunela, kako bi se takva situacija nadišla?

Svakako da postoji izlaz. Da nema izlaza iz ove situacije, ne bi vrijedilo ni poslovati ni živjeti u ovoj zemlji. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izbjegavanju crnog scenarija najviše se može doprinijeti političkom stabilnošću. Najvažnije je da ovdje nema rata, te da ga ne može biti. Svi oni koji misle da ovdje može izbiti rat žive u zabludi. Moramo se otvarati prema Europi, bližiti se k euroatlantskim integracijama što je i za predsjedatelja Vijeća Ministara BiH Vjekoslava Bevandu apsolutni imperativ. Trebamo uspostaviti sustavno poslovanje. Istodobno, moramo racionalizirati javnu potrošnju kada su u pitanju proračunske institucije. Globalna nestabilnost i recesija mogu usporiti naš razvoj, ali izlaza svakako neće biti ako se politička situacija u BiH bude pogoršavala. 

Sve češće se spominje povećanje stope PDV-a. Kod ekonomskih stručnjaka prevladava različito mišljenje po tom pitanju. Kakvo je Vaše stajalište?

Podržavam ideju da je potrebno pokrenuti ekonomske reforme, jedna od tih reformi je svakako i usklađivanje PDV-a. Povećanje PDV-a za 25 ili 30 posto nije upitno samo onda ako će to povećanje osnažiti bh. gospodarstvo. Međutim, najavljeno povećanje uopće neće doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje, već će samo pogoršati situaciju kod običnih građana, koji ionako teško žive. Nemamo razvijenu industriju, imamo pola milijuna nezaposlenih tako da je izvan svake pameti pričati o dodatnom opterećivanju potrošačke košarice običnih građana.

Što je onda rješenje ?

Trebamo osvijestiti naše građane da se počnu baviti poljoprivredom. U poljoprivredi leži ogroman potencijal koji može nahraniti sve građane ove zemlje. Nažalost, bankarski krediti su nas naučili da ne radimo ništa. To je ono što nam se svima podvuklo pod kožu. Kada bismo zasukali rukave i počeli se masovno baviti poljoprivredom, svima bi bilo dobro. Dalje, administracija u Bosni i Hercegovini se treba hitno smanjiti. Danas u proračunskim institucijama, odnosno javnim poduzećima imamo velik broj onih koji zaista ništa ne rade, a primaju plaću. Njima odgovara ovakvo stanje. Vi danas imate direktore kompanija koji su upropastili uspješna poduzeća, a ne snose nikakvu odgovornost. Ustvari, njihovi politički lideri ih nagrade tako što ih postave na rukovodeće mjesto u drugoj kompaniji. To se treba mijenjati. Osim toga, morala bi se izvršiti revizija privatizacije, za koju se može reći da je neuspješno izvršena. Sramotno je da Vlada Federacije svakodnevno ima pozive za intervenciju u nekim poduzećima koja su privatizirana. Samo revizijom privatizacije neproduktivnih poduzeća možemo doći do prave istine kako se proces privatizacije odvijao u našoj zemlji. Netko mora odgovarati.