Država u kojoj poduzetnik ustvrdi da je nemoguće poslovati po zakonu i biti uspješan, pa javno najavi da će prestati ispunjavati svoje zakonske obveze zato što to nekažnjeno rade njegovi konkurenti mora se ozbiljno zabrinuti za svoju budućnost. A upravo se to događa u Hrvatskoj – Milan Gajski, vlasnik i direktor koprivničke obućarske tvrtke Sloga Gama, kazao je da će prestati plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje jer to vidi kao jedinu mogućnost da izbjegne propast svojeg poduzeća.
Tvornicu obuće Slogu kupio je kad je bila u stečaju prije godinu dana za 15-ak milijuna kuna, a za kredit jamči njegovo drugo poduzeće. Sloga je bila poznata po tome što se za njezin spas založio bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec, no tvrtka je svejedno propala. Gajski je zadržao oko 250 od 600-tinjak radnika i nastavio proizvodnju, koja se uglavnom svodi na takozvane lohn poslove, izradu obuće za strane partnere.
– Riječ je o niskoprofitabilnoj proizvodnji, tako da u ovih godinu dana nije bilo dobiti. U tome razdoblju državi sam platio između pet i šest milijuna kuna. Da nisam, to je mogla biti moja zarada – rekao je Gajski.
Pred zid je došao nakon što mu je, preko noći, suradnju otkazao njemački partner poručivši mu da je Sloga Gama za njega preskupa. Istodobno, njemačka tvrtka nastavila je suradnju sa Sloginim konkurentom, tvrtkom iz Hrvatskoga zagorja.
– Svojim kanalima doznao sam da ta tvrtka već godinama ne plaća doprinose, što joj omogućuje da bude i upola jeftinija od Sloge – upozorava Gajski.
Doznao je, također, da su višemilijunski državni dužnici također tvrtke koje redovito prolaze na natječajima za nabavu obuće što ih raspisuju ministarstva obrane i unutarnjih poslova.
– Na natječaj se, naravno, ne možete javiti ako imate nepodmirenih obveza prema državi. No, obućari su pronašli način kako da tome doskoče. Na natječaj se prijavi njihova tvrtka kći, koja ima tek nekoliko zaposlenih i za njih uredno podmiruje obveze. Međutim, posao odradi “prava” tvrtka, a nitko to ne provjerava – objasnio je koprivnički poduzetnik svoju odluku da prestane biti “budala koja se drži zakonskih obveza”.
Nabrojio nam je nekoliko tvrtki za koje tvrdi da godinama ne plaćaju doprinose, od koji je većina ili u potpunom ili u djelomičnom državnom vlasništvu, međutim, njegove je tvrdnje nemoguće provjeriti. Zavodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kako su nam odgovorili, ne raspolažu podacima o plaćanju doprinosa, a iz Ministarstva financija poručili su da je riječ o – poreznoj tajni. Drugim riječima, ne samo što nećete biti kažnjeni ako ne podmirujete svoje obveze prema državi nego će vas država još k tome zaštiti tako što neće otkriti da ste dužnik.
– Država tolerira neplaćanje doprinosa jer tako kupuje socijalni mir. Kada bi se držala slova zakona i masovno pokrenula ovrhe, mnoga bi poduzeća propala, a tisuće ljudi ostale bi bez posla. Međutim, jednom će se taj problem morati riješiti. Moj je prijedlog da se niskoprofitabilnim industrijskim granama, kakve su, recimo, obućarstvo te tekstilna i drvoprerađivačka industrija, smanje obvezna davanja – drži koprivnički obućar.
Ako Gajski doista prestane plaćati doprinose, tada će se u idućih godinu dana državna potraživanja po toj osnovi povećati za “njegovih” šest milijuna kuna. Nedavni izračun Instituta za javne financije pokazuje da je riječ o već dvije milijarde kuna neplaćenih doprinosa, ali i to se odnosi samo na potraživanja za koje je država pokrenula postupak ovrhe.
U Ministarstvu financija ne raspolažu točnim podacima, ili barem procjenom, koliko država ukupno potražuje na ime doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Na naš upit odgovorili su kako takvi podaci zahtijevaju potanku analizu, za koju je potrebno više vremena. Problemom neplaćanja doprinosa pozabavilo se nedavno Gospodarsko-socijalno vijeće, na kojem je pao dogovor da “državne institucije trebaju rigoroznije postupati u smislu prekršajne, pa i kaznene politike”. U Ministarstvu kažu kako je to već urodilo plodom, odnosno smanjenjem dugova u sferi obveznih davanja državi, no to nisu potkrijepili konkretnim brojkama.
Može se samo nagađati hoće li se što promijeniti nakon što na snagu stupe predložene izmjene Kaznenoga zakona, prema kojima neisplata plaće ili dijela plaće postaje kaznenim djelom. Mehanizam kojim bi se država trebala štiti od neplaćanja doprinosa već postoji – riječ je o prekršaju koji bi poduzeće trebalo stajati pet do 100.000 kuna, a odgovornu osobu između pet i 20.000 kuna, no taj mehanizam ne funkcionira kako bi trebalo.
Vrućim krumpirom neplaćenih obveznih doprinosa, što uvelike utječe na proračunski deficit, očito će se morati pozabaviti nova, prosinačka vlada. U predizborne gospodarske programe uvrštene su načelne parole o “uvođenju financijske discipline” i tome slično, no u njima koprivnički poduzetnik Milan Gajski ne može naći odgovor na pitanje zašto da državi uopće plaća doprinose.
Preuzeto sa www.vecernji.hr